Tekst objavljen: 27.02.2013 8:50        


Domaći privrednici nisu početkom ove godine baš požurili da podižu kredite. Podaci Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije govore da su se dugovi preduzeća i preduzetnika u januaru zaustavili na 1.596 milijardi dinara.

Subvencionisani krediti slamka spasa

To je više od tri odsto manje nego u decembru. Ako se sudi po prvim znacima, teško da će Srbija ove godine ostvariti privredni rast od 2,5 posto.

Banke su takođe zainteresovane za ovaj program pa se za učešće već javilo više od 20 najvećih banaka. Osim Inteze, koja zahteve već prima, veoma je aktivna i Pireus banka. Ona je svakom klijentu obezbedila i ličnog bankara pa će moći lakše da se snađe u ponudi.
Glavni razlog su skupi komercijalni zajmovi, velika izdvajanja za državni aparat te činjenica da je dosta privrednika, umesto u proces rada, izdvojilo novac za namirivanje starih poreskih obaveza. Kada se sve sabere, likvidnost je pala na niske grane.

A da privreda ima šta da radi i proizvodi pokazuje interesovanje za subvencionisane kredite za likvidnost koji su nedavno počeli da se dele za preduzetnike i mala i srednja preduzeća. Privrednici su bukvalno stali u red za njih. Za sedam dana samo banka Inteza dobila je 1.200 zahteva za taj zajam.

Privrednike su najviše privukle kamate. Subvencionisane su sa 600 miliona dinara i određen je način računanja maksimuma.

Strankama ostaje da biraju između zajmova indeksiranih u evrima, i tada plaćaju kamatu od maksimalno 3,5 posto godišnje, znači fiksno i dinarskih, koji će imati stopu jednaku onoj referentoj kod Narodne banke Srbije.



Zbog stalne borbe NBS-a s inflacijom, referentna stopa raste. Recimo, 9. februara prošle godine bila je 9,50 posto a 5. februara ove 11,75. Sredinom godine i inflacija u Srbiji trebalo bi da uspori. Ako se to dogodi, i kamata bi mogla kliznuti naniže.

Međutim, iskustvo nas uči da, kada je inflacija kod nas u pitanju, ne treba verovati lepim prognozama pa privrednicima koji biraju ostaje da procene šta će biti stabilnije, dinar ili inflatorna stopa. Ako se sudi po kretanjima prethodnih meseci, dinaru se može više verovati nego inflaciji.

Maksimalne sume kredita su 30 miliona dinara za preduzetnike ili 200 miliona, odnosno mala i srednja preduzeća. U Fondu za razvoj Srbije očekuju da će putem ovog programa mala i srednja preduzeća i preduzetnici dobiti blizu milijardu evra.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
ekonomska kriza Srbija krediti za privredu privreda Subvencionisani krediti za likvidno subvencije za privredu krediti uz subvenciju države

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana