Tekst objavljen: 15.07.2013 15:00        


Narodna banka Srbije intenzivno radi na analizi 13 poslovnih banaka, zbog sumnje u validnost podataka iskazanih u dostavljenim izveštajima o poslovanju. Razlika između prikazanog i stvarnog stanja je oko 50 miliona evra, prenosi Blic.

NBS "češlja" rad banaka: "Nestalo" 50 mil. evra

Prema pisanju tog lista, pod lupom su i strane i domaće banke sa različitim udelom na tržištu.

Lekcija koliko treba biti obazriv kada su u pitanju dešavanja u bankarskom sektoru plaćena je ove godine sa oko 200 miliona evra, iz budžeta isplaćenih gubitaka Agrobanke i Razvojne banke Vojvodine. Upućeni tvrde da je država, osim ove uplate direktno iz budžeta, na sanaciju ove dve banke potrošila još oko 400 miliona evra.
- Preduzimamo redovne mere nadzora. Niko nije pošteđen, ne šaljemo nikakve signale, samo radimo svoj posao - rekla je guverner NBS Jorgovanka Tabaković i objasnila da su u pitanju regularne kontrole.

Blic međutim piše, pozivajući se na izvore iz bankarskih krugova, da su kontrole banka u Srbiji značajno pojačane.

Generalni sekretar Udruženja banka Srbije Veroljub Dugalić kaže da je Narodna banka Srbije  jedino nadležna da utvrdi da li su sumnje u validnost podataka u izveštajima 13 banaka o poslovanju na našem tržišu tačne.

Dugalić smatra da do razlike u iskazanom bilansu poslovanja banaka može doći i usled različitih propisa koji važe na međunarodnom i domaćem nivou.

U prošloj godini u Srbiji su poslovale 32 banke, od čega su 22 pozitivno poslovale dok je 10 banaka imalo gubitke. Banke sa najvećom dobiti u prošlog godini bile su Banka inteza sa 9,49 milijardi dinara dobiti, Rajfajzen sa 5,78 milijardi i Unikredit sa 4,4 milijarde dinara dobiti. Banke sa najvećim gubitkom u prošloj godini su: Razvojna banka Vojvodine sa 14,4 milijardi dinara gubitka, NLB banka sa četri milijarde i Alfa banka sa 2,9 milijardi.
- Nezavisno sad od toga, institucije u finasijskom sektoru, koje rade i primenjuju međunarodne računovodstvene standarde, znači osiguravajuca društva i banke, za svoje centrale, prave za konsolidovani bilans, izveštaje po međunarodnim računovodstvenim standardima, za naše potrebe, finansijski izveštaji se prave po lokalnim standardima, nekad postoji razlika tim iznosima, jer su standardi drugačiji. To ne znači da su izveštaji falsifikovani - objašnjava Dugalić.

Dekan Beogradske bankarske akademije, profesor Hasan Hanić, za razliku od Dugalića tvrdi da ne postoje neke bitnije razlike u domaćim i međunarodnim propisima kojih se moraju pridržavati banke kada iskazuje svoje poslovne bilanse.

To i ne može biti, prema njegovom uverenju, razlog da se pojavi tako velika razlika u iskazanim bilansima.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

2 komentara

  1. User image
    Bankar 15.07.2013 23:10

    Sada krece bavljenje bankama da se narod jos zamlacuje.

  2. User image
    Draza Legenda 16.07.2013 3:08

    Pa svi prosecno obrazovani i inteligentni Vec odavno znaju da su NAJVECI muljatori i LOPOVI u bankarskom sektoru ,kako stranom tako i domacem !!
    Pa nisu uzaludno platili za 5-ti oktobar oko 70 mil.$ DOS-u ,nego da bi izvukli 1000 x VISE !!!!

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
banke banka bankarsko tržište bankarski sektor Srbija nbs Narodna banka Srbije

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana