Tekst objavljen: 30.10.2012 9:18        


U vrijeme finansijske krize kada se državne kase prazne, dobro dođu novi izvori prihoda. Jedna od mera smanjenja javnog duga u mnogim evropskim državama jeste povećanje poreza na imovinu, koji još zovu "porezom za bogate". 

Evropski poreski desant na superbogate

Apsolutni lider je Francuska, gde oni enormno bogati plaćaju porez po stopi od čak 75 posto. U Francuskoj će naredne dve godine na udaru biti svi koji imaju primanja viša od milion evra godišnje, a njih je oko 1.500.

Stručnjaci upozoravaju da su imućni već dugo pod pritiskom i sve manje sposobni da pretrpe nove finansijske udare. Buru je digla vest da će milijarder Bernar Arno, četvrti najbogatiji čovjek na svetu, podneti zahtev za dobijanje belgijskog državljanstva.
Predsednik Fransoa Oland je usvajanjem zakona ispunio predizborno obećanje, ministar finansija je izračunao da će godišnje država zaraditi oko 210 miliona evra. Opozicija ovu meru smatra simboličnom, jer porez na bogatstvo predstavlja svega 8,6 odsto od ukupnih poreza u Francuskoj.

Ta zemlja je i jedina članica Evropske unije koja je zadržala klasičan porez na bogatstvo, uveden 1981. godine.

I Španija vraća porez na bogatstvo. Imućni Španci, a ima ih oko 160.000, godišnje će puniti budžet sa oko milijardu evra.

Uvođenje trajnog poreza na bogatstvo traže i Nemci, a da li bi bogati trebalo da plaćaju veće poreze, svađaju se konzervativci i laburisti u Velikoj Britaniji.

U Italiji je Montijeva vlada oporezovala luksuznu robu, jahte, skupe automobile, i depoe hartija od vrednosti. Ove tri poreske mere donose Italiji dve milijarde evra godišnje. U Grčkoj se oporezuju samo nepokretnosti.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
oporezivanje evropska unija evrozona kriza u Evropi ekonomska kriza bogati superbogataši bogataši porezi

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana