Kupci u prodavnicama trgovinskog lanca Maksi ovih dana s čuđenjem zagledaju kese pasulja. Na njima je jasno naznačeno da je uvezen čak iz Kine. - Ništa čudno - kaže Vojislav Stanković iz Privredne komore Srbije.
- Otkako smo sa gajenja sortnih vrsta kukuruza prešli na hibridni, proizvodnja pasulja kod nas se više ne isplati - tvrdi on.
Stanković kaže da je prosečan prihod pasulja po hektaru samo tri tone, dok proizvođači u drugim zemljama proizvode do osam tona po hektaru.
- Pasulj je ranije gajen kao međuusev uz kukuruz, dok smo gajili sortne vrste kukuruza. Pasulj u fazi cvetanja i zametanja zrna traži senku što je kod sortnih vrsta kukuruza imao, kao i potrebnu vlažnost. Hibridni kukuruzi su gušće strukture i ne daju mogućnost za gajenje međuuseva - kaže Stanković.
On podvlači da ne možemo proizvoditi sve. - Nekih vrsta proizvoda se moramo odreći jer ih dobijamo jeftinije uvozom iz Kazahstana, Azerbejdžana, Turske, pa je čak i uz troškove prevoza pasulj je jeftiniji i uvezen iz Kine - tvrdi Stanković.
On negira utisak da je Srbija veliki potrošač pasulja. - Bili smo veliki potrošač dok je postojala ona velika vojska, dok su postojali restorani društvene ishrane. Danas smo umeren potrošač - objašnjava.
Ostavi komentar