Tekst objavljen: 14.06.2013 8:59        


Gotovo dva odsto domaćeg BDP odlije se kroz šverc iz Mađarske i transferne cene velikih kompanija. Samo tokom prošle godine u Srbiju je iz Mađarske ušlo robe u vrednosti od 578 miliona evra, za koju nisu plaćeni PDV i carina.

Godišnje Mađarima u šopingu ostavimo 600 mil. evra

- Naši građani najčešće kupuju u Mađarskoj u bitno većoj vrednosti u odnosu na carinski registrovanu robu u svojim zemljama - objašnjava Miroslav Zdravković, ekonomista.

Veliko odstupanje registrovanog od stvarnog uvoza, pored energetike, lekova i putničkih vozila, odnosi se i na hranu, kozmetiku, razne aparate... Najveća odstupanja su kod električne energije, i to 211,2 miliona evra, nafte 30,7 miliona evra, raznih medikamenata i lekova 33,2 miliona. "Hit" je i kupovina čokolada - 6,9 miliona evra, kozmetike 5,9 miliona evra, televizora 16,5 miliona evra...
- Kada oni kupe robu u Mađarskoj, na carini mogu da dobiju povraćaj mađarskog PDV. Tada mađarska carina registruje robu oslobođenu od PDV-a kao izvoz iz Mađarske. I dok je u Srbiji isplativo prošvercovati kupljenu robu, u Mađarskoj ostaje trag da je tamo kupljena.

Iako većina građana veruje da ogromna razlika u ceni između proizvoda kupljenih u Mađarskoj i kod nas, na primer, potiče od visokih trgovačkih marži, Zdravković tvrdi da velike razlike u ceni, na primer, elektronike, nisu posledica ogromnih marži na tržištu već drugih ulaznih troškova.

- Marže u maloprodaji se kreću do 10 odsto, retko su više, a najčešće su, za kompjutersku robu, na primer, oko tri do četiri odsto - tvrdi Zdravković. - Te marže, u kombinaciji sa padom tražnje, dovele su do masovnog zatvaranja radnji sa ovom robom.

Za analizu ulaznih cena trebalo bi na prvom mestu gledati indirektne troškove. Na primer, za sve što se uvozi potrebno je platiti pozamašnu sumu za proveru kvaliteta, što u zemljama u Evropi nije potrebno, a tu su i firmarine, povećani doprinosi, cene komunalnih usluga i drugo.

- Da se odlično zarađuje na uvozu i prodaji tehničke robe, tržište bi se odmah uredilo, pojavili bi se ozbiljni igrači iz inostranstva, međutim, to nije tako, a i to tržište ne uređuju "trgovci", već država - smatra Zdravković.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

2 komentara

  1. User image
    majmut 14.06.2013 19:24

    Naravoucenije..
    Smanjite cene,ostvicete tih 600mil u drzavi..
    Suzbite monopolizam,korupciju...dovucite strane kompanije,lance marketa....itd
    Iz ovog se vidi da MI imamo para..

  2. User image
    srđan 14.06.2013 21:27

    Trgovačke marže su kod nas ogromne.Primer za to su naši prehrambeni proizvodi čajna kobasica da ne spominjem proizvođača je kao izvezena sa carinom koju nema u Srbiji,u Kumanovu jevtinija oko 250 dinara po kg.Računajući i carinu koju plaća makedonski uvoznik i maržu koju i on zaračunava,jasno je da je zarada po kg čajne u Srbiji minimum 30 % maloprodajne cene.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
šoping tura šverc namirnice životne namirnice cene potrošači kupovina Mađarska Srbija

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana