Tekst objavljen: 02.07.2013 10:30        


Gotovinske pozajmice su ubedljivo najpopularnije. Njih je kriza najmanje ugrozila: dok ostali zajmovi stagniraju ili su, pak, u padu, one beleže blagi rast. Prošlog meseca zaustavile su se na ukupnoj sumi duga od 175,92 milijardi dinara, a to je 1,5 posto više nego prethodnog meseca, govore podaci Kreditnog biroa Udruženja banka Srbije.

Banke nude sve moguće kredite, dužnici oklevaju

Klijentima banke nude dinarske zajmove ili indeksirane u evrima. Kod potonjih, klijenti sve više mogu birati između kredita s fiksnom stopom i onih vezanih za kretanje euribora.

Ranije su se zajmovi gde je euribor gledan na tri ili šest meseci uglavnom koristili za stambene kredite. Mnoge buduće dužnike ta ponuda je zbunila.

Krediti s varijabilnom stopom se nude uz kamatu od 17,50 posto godišnje plus pomenutih 0,33 posto nominalno, dok je po istoj stopi fiksni evro keš kredit od 19,30 posto pa naviše. Kada se na oba dodaju troškovi provizija, Kreditnog biroa i slično, stiže se do stope od dvadesetak posto. Kada se klijent zadužuje fiksno u dinarima, to je uz bar 25 posto kamate na godišnjem nivou. Trenutno se zajam u evrima s varijabilnom stopom čini povoljnijim. Međutim, za sve indeksirane kredite kod nas je obavezno učešće ili depozit od 30 odsto. To znači da za toliko taj zajam mora biti veći od potrebnog kredita. Veći dug znači i duži rok otplate pa i višu kamatu u zbiru.
– Kada su u pitanju krediti na kratke staze od dve-tri godine, bolje je uzeti kredit s varijabilnim euriborom – preporučuje stručnjak s Beogradske bankarske akademije Mališa Đukić i dodaje da je kod onih dužih, bolja fiksna stopa.

- Oporavak svetske privrede prvo će se osetiti u SAD i EU. Kada to krene, neminovan je skok euribora. On se sada kreće oko 0,33 do 0,36 posto. Na istorijskom makismumu bio je u 2007, kada je stopa u jednom trenutku iznosila 5,1 posto. Pre krize bilo je uobičajeno da se kreće između tri i četiri procenta. Za one koji su u dilemi i zadužuju se na rok duži od bar pet godina, najbolje bi bilo da na ponuđenu varijabilnu kamatnu stopu dodaju bar još dva posto pa da onda troškove uporede s kreditom s fiksnom stopom koja im se nudi.

Klijenti koji izaberu taj proizvod moraće da kalkulišu pomenutom dvojkom, plus kursom dinara prema evru. A tu znamo šta se nedavno događalo. Dinar je oslabio tri odsto u prethodnih mesec dana, ali to ne treba shvatiti dramatično.

– Očekuje se da će domaća valuta u narednom periodu biti stabilna – kaže direktor glavne filijale AIK banke za Vojvodinu Slobodan Racić. – Banke imaju dovoljno novca, kamate koje se nude na varijabilne uslove vezane za evro su povoljnije od fiksnih pa će to svakako navesti klijente koji razmišljaju da se zaduže.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
Srbija dužnici kamate zaduženost prezaduženost banke krediti

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana