Da reforme ne zameni priča o hlebu za tri dinara

Objavljeno: 22.05.2012


Vesti izvor: Kamatica, Dnevnik

U situaciji u kojoj neki ekonomisti veruju da Srbija nema drugog rešenja nego da smanjuje penzije i plate u javnom sektoru ako ne želi da doživi krah javnih finansija, čini se kohabitacija dve suprostavljene političke struje teško da može da bude dobro rešenje za srpsku ekonomiju. 

Novi predsednik se, naravno, po Ustavu ne pita ništa o vođenju ekonomske politike, ali situacija u kojoj će se dve vodeće političke grupacije, pri tom obe na vlasti, u narednim godinama boriti za naklonost birača sigurno nije ambijent koji odgovara sprovođenju oštrih reformi u javnom sektoru.

Vrlo je verovatniji scenario da ćemo dobiti trku u populizmu i socijalnoj demagogiji. Zaista je teško zamisliti da bi buduća vlada, okupljena oko, kako sad stoje stvari, DS-a i SPS-a, mogla da uđe u oštro smanjivanje javne potrošnje i pusti da ih Tomislav Nikolić, sa politički udobne pozicije predsednika, kritikuje da su krivi za osiromašenje naroda. Još ako krene ponovo da priča o hlebu za tri dinara, oponentima u Vladi mora da bi bilo prijatno.

Doduše, vladajuće stranke ni do sada nisu bile spremne da uđu u reforme. Ali, do sad im se to nekako i „moglo”: suočeni sa ekonomskom krizom, nisu se odvažili da rešavaju probleme, već su, do tada veoma nisko zaduženu zemlju, za četiri godine opteretili novim dugom većim od šest milijardi evra. Sada, kada je dug prešao određenu granicu, država više neće biti u prilici da se zadužuje relativno povoljno, odnosno kamatne stope pod kojima bi smo ubuduće morali da se zadužujemo, ne bi smo imali odakle da plaćamo.

Ekonomisti kažu da, sa druge - rashodne strane budžeta, više nema gde da se uštedi. Koliko god prethodna Vlada bila kritikovana, ipak je već smanjila dobar deo „nepotrebnih” troškova, pa čak i tamo gde je to verovatno i najštetnije za ekonomiju, u kapitalnim rashodima. Ako će, dakle, da se štedi, preostaje da se to radi samo na platama i penzijama. A, to, naravno, još nikome nije donelo glasove na izborima. Bukačka rešenja, tipa: neka se smanje plate ministrima i poslanicima, naravno ne bi donela nikakve ozbiljne uštede i ni na koji način ne bi pomogla rešavanju krize u javnim finansijama.

Vladi, doduše, preostaje mogućnost da podigne PDV i da preko inflacionog poreza donekle popuni budžet. Pitanje je, međutim, da li bi to imalo i kratkoročnih rezultata: ako se poveća PDV, to bi moglo da dovede do povećanja sive ekonomije i smanjenja potrošnje i da efekti po budžet budu nikakvi - kod nas je čak i potrošnja benzina, koji važi za robu koje se potrošači najteže odriču, drastično pala nakon serije povećanja akciza. Dugoročno, ovakvi potezi sigurno ne bi doneli ništa dobro već bi samo značili produbljivanje agonije i odlaganje suočavanja sa istinom da ova država jednostavno troši mnogo više nego što proizvodi.

Naravno, nova vlada sa ovim problemom može da pokuša da se nosi i povećanjem privredne aktivnosti. Veći BDP znači i veće prihode za budžet, ali poboljšanje privrednog ambijenta i privlačenje (ne kupovanje, kao do sada) stranih investitora su nesiguran posao za koji su naši političri uvereni da im ne donosi poene u biračkom telu. Pri tom, vlada će već ove godine imati ozbiljan problem da popuni rupu u budžetu, dakle mora da se deluje odmah.

Populizam i predsednika i vlade

Najverovatnije je, stoga, da ćemo u narednom periodu imati konkurenciju populizama - populizma predsednika i populizma Vlade. Sudeći po predizbornim obećanjima - o povećanju plata, prekidu saradnje sa MMF-om, gradnjama kanala do Vardara i slično - biće to veoma žestoka konkurencija. 



27.08.2012

Ko privatizauje firme na Kosovu?

27.08.2012

Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju

27.08.2012

Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD

27.08.2012

Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena

27.08.2012

Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorima



Pogledajte arhivu vesti
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana