Tresu se obećanja – rodiće se dugovi

Objavljeno: 20.07.2012


Vesti izvor: Kamatica, Dnevnik

Ukoliko bi se ispunila obećanja o merama ekonomske politike koja ovih daju pojedini istaknuti funkcioneri vladajuće koalicije, građane Srbije čekaju, u najmanju ruku, zanimljivi dani.

Naime, po tim predlozima, javni dug bi se u vrlo kratkom roku mogao povećati za dve trećine, Narodna banka bi počela da štampa pare da bi finansirala privredni rast, dok bi stotine hiljada građana mogle ostati bez ušteđevine u bankama, a zaposleni u tim finansijskim ustanovama bez posla...

Iako to možda zvuči tek kao obično novinarsko preterivanje, sve te stvari su, prilično direktno, najavili čelnici stranaka buduće vladajuće koalicije. Doduše, to što političari obećavaju, pogotovo u Srbiji, ne znači i da će biti ispunjeno.

Najagilniji je bio potpredednik SPS-a i generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, koji kaže da Srbija nije visoko zadužena zemlja i da treba da pozajmi u inostranstvu, najpre od Rusije, još deset milijardi evra.

Država Srbija je trenutno, domaćim i spoljnim kreditorima dužna nešto više od 15,5 milijardi evra. To iznosi oko 51 odsto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda a, podsetimo, zakonskim odredbama o fiskalnoj odgovornosti, određeno je da učešće javnog duga zemlje u BDP-u ne bi smelo da bude više od 45 procenata.

Ukoliko bi država sada pozajmila još deset milijardi evra, učešće duga u godišnjem privrednom rezultatu zemlje bi se povećalo na više od 80 odsto.

Bajatović, međutim, kaže da Srbija nije prezadužena zemlja i tvrdi da bi smo, ukoliko bi uložili oko deset milijardi evra, za pet godina duplirali BDP na oko 60 milijardi evra – pre svega kroz ulaganja u poljoprivredu „gde je multiplikator jedan prema pet” – pa zaduženost države ne bi bila 50 odsto, nego upola manja.

Bajatović nije rekao, ali ta njegova računica podrazumeva da bi u tom scenariju srpska privreda rasla po godišnjim stopama od 15 procenata, što je rast duplo brži od kineskog, a pet-šest puta od nemačkog ili američkog. Jedino je ostalo nejasno zašto se te najmoćnije ekonomske sile sveta nisu dosetile tog „poljoprivrednog multiplikatora” pre prvog čoveka Srbijagasa.

Druga Bajatovićeva ideja odnosi se na osnivanje razvojne banke radi obezbeđivanja kapitala privredi. Bajatović kaže da bi ta banka vrlo selektivno odobravala zajmove za poljoprivredu i mala i srednja preduzeća da proizvode samo za izvoz, a milijardu evra obezbedilo bi se od obveznica koje bi kupila Narodna banka Srbije.

Slične predloge su ovih dana iznosili i pojedini ekonomisti, ali i neki istaknuti članovi Demokratske stranke, poput bivšeg ministra za privatizaciju Aleksandra Vlahovića. Ipak, drugi ekonomisti upozoravaju na to da otkup obveznica od NBS-a može značiti samo jedno – primarnu emisiju novca, odnosno inflaciju.

Bajatovićev partijski šef i mandatar buduće vlade Ivica Dačić zdušno je ovih dana podržao ideju da komercijalne banke na dve godine zamrznu potraživanja koja imaju od građana i privrede. Taj predlog potekao je od potpredsednice Delte Jelene Krstović, baš kao što je – zanimljivo – i ideja o novom zaduženju od deset milijardi evra od Rusa veoma popularna među čelnicima nekih tajkunskih kompanija.

Ipak, bankari upozoravaju na to da bi ostvarivanje takvog predloga nesumnjivo značilo i kraj rada banaka, ne samo tokom te dve godine nego i zauvek. Iako to nekome možda na prvi pogled i deluje primamljivo, to bi praktično značilo i gubitak posla za blizu 40.000 građana Srbije zaposlenih u bankarskom sektoru.

Bonus na penzije

Među svim predlozima nekako je u javnosti najslabije primećen onaj najrealniji – PUPS-ov – o uvođenju trinaeste penzije za najsiromašnije penzionere. Po rečima potpredsednika PUPS-a Jovana Krkobabića, do kraja godine bi trebalo očekivati bonus ček za 390.000 penzionera koji primaju manje od 15.000 dinara mesečno. Zvuči humano, ali problem je u tome što je za ostvarenje te ideje potrebno dodatnih 50 miliona evra. Pitanje je samo kako, kad se zna da će država ove godine već potrošiti dve milijarde više nego što će prikupiti u budžetu.



27.08.2012

Ko privatizauje firme na Kosovu?

27.08.2012

Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju

27.08.2012

Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD

27.08.2012

Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena

27.08.2012

Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorima



Pogledajte arhivu vesti
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana