Kredit za luksuz, ček za preživljavanje

Objavljeno: 18.06.2012


Vesti izvor: Kamatica, Dnevnik

Kako preživeti rast cena, evra i plate koje uglavnom miruju iako nisu zamrznute? Recept znamo još iz devedesetih godina prošlog veka i zove se „čeka na poček”: kupiš danas, a platiš za mesec, dva, pa tako sve do 200 dana – toliki su, otprilike, najduži rokovi koje trgovci daju potrošačima na odloženo a bez kamate. Rokovi su svakog dana sve duži, što svedoči o besparici potrošača i slabom prometu.

Ipak, doći do čeka u bankama danas je daleko teže nego što je bilo pre više od decenije. Čekove su još pre desetak godina masovno zamenile razne vrste platnih kartica. Međutim, kamate na pozajmice preko njih bile su za mnoge preskupe, baš kao i redovni krediti. Zato je ček na poček doživeo renesansu.

U Srbiji posluju 33 banke, a one u kojima je dominantan domaći kapital izdaju čekove. Strane banke ih baš nisu prihvatile pa ih klijentima nude najčešće one koje su bile državne pre privatizacije. Banke prečesto za čekove traže posebne uslove. Tako klijent može dobiti onoliko čekova za koliko ima pokriće na računu. Pojedine kuće to računaju s dozvoljenim minusom, a negde je to bez ove uobičajene pozajmice. Do deset komada može se u banci dobiti bez teškoća, a za sve preko toga potrebna je posebna procedura. Uprkos specijalnim zahtevima, broj izdatih čekove raste iz godine u godinu. Tako je 2009. izdato 7,9 miliona čekova, godinu kasnije 8,7 i lane 8,9. Ove godine će ta brojka verovatno biti i veća jer se i kriza produbila.

Banke već duže klijentima nude rivolving kreditne kartice. Međutim, kamate su tu više od 30 posto godišnje. Mnogi su zbog olakog zaduživanja na taj način platili paprene iznose pa su bili prinuđeni na to da refinansiraju te dugove i ugase karticu. To je u ovom trenutku spas, ali će za potrošenu sumu, ili njen deo, platiti dvostruku kamatu. To nikome nijedan bankar na ovom sveti ne bi preporučio.

Kada su klijenti počeli da oklevaju s kreditnim karticama, bankari su im ponudili plaćanje na rate. Nova vrsta kartica troškove deli na tri, četiri pa do 12 rata. Ponegde je to automatski čim klijent kupi robu ili uslugu i plati karticom. U drugim bankama se nakon kupovine klijent javi i kaže da deli trošak. Prva rata na naplatu stiže odmah, ostale sukcesivno na svaki mesec dana, to je kod nas uglavnom uobičajeno. Na ovakva zaduženja plaća se kamata, ali ne uvek. Banke sa svojim klijentima-preduzećima imaju zaključene ugovore. Kod njih se kupuje beskamatno. Zato pre svakog trošenja nije loše pogledati gde banka kod koje se vodi račun ima zaključene ugovore.

Kakvu poltiku banke vode u tom pogledu?

Sosijete ženeral je jedna od prvih koje su došle na ovo tržište. Oni ne izdaju čekove, a po rečima člana IO ove kuće Miroslava Rebića, to nisu činili od početka rada. Nemaju nameru to ni da čine, klijenti su toga svesni pa ni ne pitaju. Svet ide ka sve modernijim elektronskim verzijama plaćanja pa nema razloga da se vraćaju čeku. Takva je politika banke i nisu planirane izmene.

U Novoj ljubljanskoj banci, koja je u Srbiju došla nakon što je kupila Kontinental banku, čekovi su bili još tada i preživeli do sada. Čak lansiraju novi paket tekućeg računa koji će klijentima omogućiti da bez dodatnih troškova dođu do pozajmica na ovaj način.

– Klijenti na šalteru banke dobijaju manji broj čekova – kaže Damir Jablanovski iz ove banke. – Za veći broj potrebno je dodatno odobrenje. Šta je to „veće„ ili „manje”, zavisi od svakog klijenta ponaosob, tačnije, od njegovih primanja. Da bi dobio čekove, klijent mora da ima redovna primanja, platu ili penziju ili drugu vrstu redovnih prihoda. Bitno je da je komitent bio disciplinovan i u prethodnom periodu nije imao nedozvoljenih prekoračenja. Dogod ima novca na računu i redovno se ispunjavaju obaveze, nema teškoća s izdavanjem čekova. Imamo i karticu koja troškove deli na 12 rata, a prva kod nas dospeva 30 dana od kupovine.

Ima li kupovina gde se ovakav beskamatni kredit ne isplati? Može da se dogodi, ukoliko će klijent trošenjem preko čeka ući u minus. Onda će platiti kamatu kao i za kredite preko kreditnih kartica, a u pojedinim bankama i više. Zato u dogovorima o puštanju čekova na naplatu i sravnjivanju novca na računu treba biti obazriv, i to veoma. Isplati se! 



27.08.2012

Ko privatizauje firme na Kosovu?

27.08.2012

Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju

27.08.2012

Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD

27.08.2012

Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena

27.08.2012

Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorima



Pogledajte arhivu vesti
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana