Evrozona hoće da izbaci Grčku

Objavljeno: 14.05.2012


Vesti izvor: Kamatica, Dnevnik

Izjave evropskih zvaničnika o mogućnosti izlaska Grčke iz evrozone zaoštrile su se toliko da gotovo izgleda da kada bi se to dogodilo, niko ne bi bio iznenađen. 
 
Pitanje je da li se radi o istinskim namerama ili tek svojevrsnoj verbalnoj pretnji grčkim vlastima da shvate da moraju da ispunjavaju finansijske obaveze.

Grčka je zapala u političku i institucionalnu krizu jer će teško uspeti da formira vladu posle izbora prošle nedelje, na kojima su većinu osvojile partije koje se protive drakonskim merama štednje.

Za Grčku su te mere uslov za dobijanje 240 milijardi evra (311milijardi dolara) pomoći za spasavanje od Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda kako bi izbegla bankrot.

S druge strane, banke se pripremaju za poslovanje grčkom nacionalnom valutom koju neke nisu ni izbrisale iz sistema otkako je pre više od decenije Grčka prihvatila evro.

No, povratak na drahmu doneo bi niz tehničkih teškoća, piše agencija Rojters, pozivajući se na ocene stručnjaka. Od raspada Sovjetskog Saveza banke su se izveštile u uvođenju novih valuta, od estonske krune do kazahstanske tenge, a napose pri sprovođenju najvećeg posla - uvođenja evra.

Planiranje povratka na drahmu banke razmatraju od 2009., kad je izbila finansijska kriza u Grčkoj, objašnjava Hartmut Grosman iz savetodavne kompanije ICS Risk Advisors, koja radi za banke na Vol Stritu.

 - Mnoge kompanije, ne samo u Evropi, nego i ove ovde, odavno to razmatraju - jer „izlazak Grčke iz evrozone nije nova ideja”, kaže Grosman.

Grci većinom žele ostati u evrozoni, ali ipak su mnogi na nedeljnim izborima poverenje dali strankama koje se protive strogim merama štednje na koje se Grčka obavezala u zamenu za nastavak dobijanja zajma. Dok stranački prvaci vrlo mukotrpno pokušavaju sastaviti vladu, sve se glasnije govori o novim izborima te izgonu Grčke iz evrozone.

Međutim, grčki izlazak iz evrozone stvorio bi niz zakonskih i praktičnih problema bankama. Velik problem bankama evrozone bila bi gotovina koju bi morale imati za pojedince ili kompanije koji posluju sa Grčkom.

Nadalje, problem bi bio koju kursnu stopu primeniti, a to bi zavisilo o zakonima koje bi donela Atina za trgovinu drahmi. Ako Grčka, na primer, nametne kursnu stopu jedan evro za jednu novu drahmu, to bi moglo doneti velike gubitke stranim bankama jer se takav kurs ne bi održao na tržištima. Drahma bi brzo gubila na vrednosti zbog teškog stanja grčkoga privrede, što bi svim zajmodavcima uzrokovalo probleme oko toga vratiti svoj novac.

Banke su proučile nekoliko opcija kako bi se zaštitile, piše Rojters, te dodaje da je pred njima niz neodgovorenih pitanja. Najmanji problem biće štampanje novčanica i kovanje drahmi, jer Grčka nacionalna banka ima sopstvenu štampariju i kovnicu novca.

 



27.08.2012

Ko privatizauje firme na Kosovu?

27.08.2012

Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju

27.08.2012

Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD

27.08.2012

Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena

27.08.2012

Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorima



Pogledajte arhivu vesti
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana