Zašto je Srbiji potreban MMF

Objavljeno: 09.05.2012


Vesti izvor: Kamatica, Politika

Budućeg ministra finansija, osim manjka u budžetu, sačekaće i pitanje dalje saradnje sa Međunarodnim monetarnim fondom, koji je aktuelni aranžman iz predostrožnosti sa Srbijom zamrzao. Što se ekonomskih stručnjaka tiče, dileme nema – saradnja sa MMF-om je bezuslovna. U suprotnom, objašnjavaju, Srbiji preti grčki scenario.

- A ne verujem da možemo da se takmičimo u istoj finansijskoj disciplini kao Grci -kaže Aleksandar Stevanović, saradnik Centra za slobodno tržište. 

– MMF je institucija za nedisciplinovane države, kakva Srbija jeste, jer ne umemo da se oslonimo samo na domaću pamet. Za naše investitore i kreditore MMF je dokaz da umemo da se kontrolišemo. Ne verujem da bi nam javni dug bio mnogo veći da MMF-a tokom krize nije bilo. Iz jednostavnog razloga što nama više niko ne bi hteo da pozajmi pare, jer bi sumnjali u naše sposobnosti da možemo dug da vratimo. Ali bi cena otplate duga bila znatno veća – oštar je Stevanović.

Većina domaćih stručnjaka deli njegovo mišljenje, bez obzira na to što ugledni američki ekonomista Džozef Štiglic ističe kako nema poverenja u MMF. On tvrdi da su drastične mere štednje koje MMF propisuje svojim klijentima „pogrešno rešenje”, koje ne funkcioniše na pozitivan način u kriznim uslovima. Štiglic, koji je i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, više puta je od početka ove godine oštro kritikovao MMF zbog politike prema Grčkoj i drugim prezaduženim državama evrozone, optuživši tu globalnu međunarodnu finansijsku organizaciju da te zemlje „gura u još dublju krizu”.

Čuveni ekonomista tvrdi da se kriza dugova u zoni evra nikako ne može rešiti „stezanjem kaiša”. Umesto toga valjalo bi, smatra Štiglic, podstaći privrednu ekspanziju, putem stimulisanja državne potrošnje.

Prema formuli koju zastupa Štiglic, države koje se suočavaju sa dužničkom krizom ne treba da slušaju savet MMF-a koji zahteva ograničenje budžetske potrošnje, već sve karte da bace na rast privredne aktivnosti i zaposlenosti.

Domaći stručnjaci, međutim, smatraju da Štiglicov recept ne može da se primeni na Srbiju.

Prema oceni Milojka Arsića, profesora Ekonomskog fakulteta, MMF nam je neophodan i zbog pokrivanja minusa u budžetu, ali i zbog mogućnosti redovnog servisiranja javnog duga. Bez podrške MMF-a Srbija verovatno ne bi mogla da obezbedi sredstva za otplatu državnog duga.

– MMF nam je neophodan zato što se saradnja s njima zasniva na donošenju programa fiskalne konsolidacije koji u prvoj godini podrazumeva naglo zaustavljanje rasta javnog duga, ali i njegovo smanjenje na srednji i duži rok. Te mere nisam čuo od onih koji su protiv saradnje sa MMF-om – kaže Arsić uz ocenu da bi naše javne finansije danas izgledale potpuno drugačije da nije bilo MMF-a, jer je tokom krize bilo vrlo opasnih predloga.

On napominje da je samo 2009. godine minus u budžetu zahvaljujući pritisku MMF-a smanjen na oko 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. Da njih nije bilo jaz u kasi bio bi oko osam do devet odsto BDP-a.

– Naš javni dug bi brže rastao, a kako se uvećava dug tako rastu i kamate, tako da bi se postavilo pitanje mogućnosti servisiranja naših obaveza – zaključuje Arsić.

Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić nedavno je istakao da Srbija ni ubuduće neće moći bez saradnje sa MMF-om. On ističe da je jedan od prvih zadataka nove vlade obnova pregovora sa MMF-om, u cilju produžetka jesenas postignutog aranžmana iz predostrožnosti sa tom međunarodnom finansijskom institucijom.

Čelnik NBS je neposredno nakon proteklog prolećnog zasedanja MMF-a i Svetske banke, od 18. do 20. aprila u Vašingtonu, izjavio dopisniku Tanjuga iz SAD da bi „svako odsustvo aranžmana sa MMF-om u ovom trenutku značilo pogoršavanje slike o Srbiji, kao zemlji koja dugoročno uspeva da održi prihode i rashode pod kontrolom”. Prestanak saradnje sa MMF-om bi, kako ukazuje guverner NBS, svakako uticao i na rast cene kojom Srbija finansira vlastiti spoljni dug.

Ekonomista Nebojša Savić u izjavi Tanjugu tvrdi da Srbija mora bezuslovno nastaviti saradnju sa MMF-om, a najvažniji razlog jeste to što je naša zemlja već početkom ove godine osetila šta znači izostanak te saradnje, kada je dinar naglo oslabio. „Za Srbiju je jako važno da relevantne međunarodne finansijske institucije, a pre svega MMF, daju svoju ocenu i mišljenje o tome šta se dešava u srpskoj privredi i da to bude pozitivno, kako bi međunarodno finansijsko tržište pozitivno reagovalo, u smislu priliva dodatnog kapitala”, kaže Savić.

Ako već moramo da se zadužujemo, kaže profesor Ljubomir Madžar, jer imamo minus u budžetu, Fond nam daje nešto malo kredibiliteta što nam obezbeđuje zajmove po povoljnijim kamatama. Druga, važnija, stvar jeste to što je MMF uvodio red i disciplinu u našu politiku javnih rashoda. Uspešno su ograničavali naše političke ale da ne potroše i ono što nemamo, i nekoliko puta su nas sprečili da sopstvene uši ne pojedemo – oštar je bio Madžar. 



27.08.2012

Ko privatizauje firme na Kosovu?

27.08.2012

Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju

27.08.2012

Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD

27.08.2012

Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena

27.08.2012

Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorima



Pogledajte arhivu vesti
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana