Srbija ulazi u recesiju i drugu krizu?

Objavljeno: 11.04.2012


Vesti izvor: Kamatica, Dnevnik

Srbija je na korak od ulaska u novi recesiju, a ako se nešto hitno ne promeni, sva uveravanja da ćemo ove godine imati kakav-takav rast bruto domaćeg proizvoda pašće u vodu. 
 
Analitičari Hipo Alpe-Adrija grupe prognozirali su još u svojoj martovskoj analizi da se može desiti da Srbija ove godine ima pad BDP-a od jedan odsto, a ne, kako očekuje Vlada Srbije, rast od barem 0,5 procenata, a da smo na korak od nove recesije potvrđuju i domaći stručnjaci.

Srbija je u recesiji bila 2009. godine kada smo imali veliki pad BDP-a od čak 3,5 odsto. Međutim, po podacima Ministarstva finasija i Narodne banke, 2010. godinu smo završili u plusu jer je BDP porastao jedan posto, a nije loša bila ni 2011, kada je rast bio 1,9 procenat. Ove godine, sva je prilika da će nas februarski sneg zaviti u crno.

Pad industrijske proizvodnje u Srbiji u februaru najveći je od oktobra 2000. godine i, ako se ovakva tendencija nastavi, što će se videti u martu i aprilu, preti nam recesija – ocenio je juče ekonomista Stojan Stamenković. On je dodao da je pitanje da li se februarski pad može pripisati samo vremenskim neprilikama ili jačanju tendencija pada proizvodnje iz druge polovine 2011. godine, što može uticati na dalji pad BDP-a.

Desezonirani indeks industrijske proizvodnje niži je od proseka prethodne godine 14,6 odsto i manji je 13 odsto nego u januaru 2012. – rekao je on na prezentaciji novog broja časopisa Makroekonmske analize i tendovi (MAT).

– Moguće je da je u februaru, i pored problema u saobraćaju i snbdevanju strujom, došlo do intenziviranja pada industrijske proizvodnje, što može uticati na to da stopa rasta bruto domaćeg proizvoda bude niža od 0,5 procenata. Stamenković je podsetio na to da je u protekle tri decenije industrijska proizvodnja imala najveći pad u junu 1992. godine zbog uvođenja sankcija, u aprilu 1999. zbog bombardovanja i u oktobru 2000.

On je ukazao na to da je najveći pad u februaru 2012. zabeležen u proizvodnji čelika zbog obustavljanja proizvodnje u Železari Smederevo, zatim u prerađivačkoj industriji kao i u oblasti rudarstva.

Po Stamenkoviću, kompenzacioni faktor negativnim tendencijama može biti početak proizvodnje u „Fijatu„ u Kragujevcu, ali je pitanje kolika će ta proizvodnja, kao i izvoz, zaista biti u ovoj godini. On je naveo da ni pokazatelji spoljnotrgovinske razmene nisu ohrabrujući jer je izvoz u februaru 20 procenata manji, uvoz je porastao tri posto dok je pokrivenost uvoza izvozom, prvi put posle tri godine, ispod 50 procenata.

Stamenković je naglasio da je fiskalni deficit i dalje najizraženiji problem u ekonomskoj politici i da prevazilazi mere štednje. Kako je rekao, pozivajući se na Fiskalni savet, deficit opšte države u prvom tromesečju mogao bi biti više nego dvostruko veći od iznosa predviđenog aranžmanom s MMF-om za taj period, odnosno da premaši oko 30 milijardi dinara.

Sve ovo dodatno je zakomplikovano činjenicom da Srbija hitno mora da uradi rebalans budžeta jer je sadašnji pravljen uz očekivanja da će BDP porasti ne 0,5 posto već 1,5 procenat. Ako bude pad, onda smo u još većim nevoljama, a rupa u budžetu će biti ogromna.

 Pad i po stanovniku

Makroekonomske analize Hipo Alpe-Adrija grupe pokazuju da se očekuje i pad BDP-a po stanovniku. Tako smo 2009. godinu završili s BDP-om po glavi stanovnika od 4.150 dolara. Sledeće, 2010, imali smo 4.230 evra, lane smo zaradili 4.635, a ove se očekuje povratak unazad i BDP po glavi stanovnika od 4.506 evra.Tekst ili adresa internet strane koju preslovljavate 



27.08.2012

Ko privatizauje firme na Kosovu?

27.08.2012

Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju

27.08.2012

Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD

27.08.2012

Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena

27.08.2012

Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorima



Pogledajte arhivu vesti
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana