Porezi rastu posle izbora?

Objavljeno: 06.04.2012


Vesti izvor: Kamatica, Politika

Posle izbora neki porezi moraće da se povećaju, bez obzira na to što tokom predizborne kampanje mogu da se čuju obećanja o smanjenju nameta za privredu i građane.

Kako „Politika” saznaje, razmatra se mogućnost povećanja poreza na imovinu, ali i paralelno smanjenje nekih lokalnih taksi. Jedan od autora poreske reforme, koja je u pripremi, nezvanično otkriva da će povećanje poreza odnositi samo na privredu, a ne na građane.

– Umesto knjigovodstvene vrednosti imovine koji se oporezuje po stopi od 0,4 odsto predložićemo da se oporezuje tržišna vrednost nekretnine. Na taj način ispraviće se nepravičnost u sistemu, jer je vrednost imovine privrednih subjekata potcenjena
– kaže sagovornik Politike.

Da to ne bi opteretilo privredu predložiće ukidanje nekih od lokalnih taksi, takozvanih parafiskalnih nameta koji su se posebno „namnožili” tokom krize. Inače, ta poreseka reforma podrazumeva smanjenje opterećenja na rad i kapital, a povećanje nameta na potrošnju, odnosno poreza na dodatu vrednost. Ovim rešenjem će samo biti dopunjen već postojeći predlog.

Drugi problem je to što od dva miliona stambenih jedinica, koliko ih postoji u Srbiji, čak trećina ne plaća porez na imovinu. Proširenjem obuhvata takođe bi se obezbedili dodatni prihodi.

– Stalno slušamo priče o tome koliko ima hektara neobrađene zemlje u Srbiji. Kada bi se na tu imovinu plaćao porez ona bi se efikasnije i koristila. Ne bismo imali taj problem, jer bi vlasnici ili obrađivali ili iznajmljivali parcele da bi na njima nešto zaradili – objašnjava naš sagovornik.

Da je prihod od poreza na imovinu loš pokazuju i podaci iz devet opština istočne Srbije prema kojima prilivi po tom osnovu iznose samo devet odsto, a samo od takse za isticanje firme 11 odsto. Zbog toga autori ove reforme smatraju da je poreska klackalica kojom bi se povećali nameti po jednom, a smanjili po drugom osnovu može da doprinese rasterećenju privrede i efikasnijoj upotrebi imovine.

U dokumentu koji još nije konačan, a u koji je „Politika” imala uvid, NALED i USAID su analizirali sve parafiskalne takse, naknade i duga plaćanja i izbrojali da postoji čak 250. Da je zahvatanje od privrede poprilično pokazuju i podaci da se samo u budžet godišnje slije oko 70 milijardi dinara po tom osnovu, što predstavlja oko dva odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno svega onoga što srpska privreda stvori za godinu dana. Uz to, dobar deo ovih naknada odlazi direktno u budžete različitih agencija, pa se u državnoj kasi uopšte ni ne vide, što znači da je ukupno opterećenje još veće. To, kako smatraju poreski stručnjaci, od sistema zaista pravi harač.

Zato je jedna od ideja da nijedna nova naknada ne može da se uvede, ili da se njena stopa promeni bez odobrenja Komisije u kojoj bi većinu predstavljali zvaničnici Ministarstva finansija. Autori istraživanja smatraju da bi možda mogao da se ukine najveći broj naknada koje se odnose na upise, potvrde, dozvole, uverenja, licence, a naplaćuju ih lokalne samouprave.

– Oni se već finansiraju iz poreza, tako da ih takse i naknade kao njihov sopstveni izvor prohoda samo motivišu da procedure budu što komplikovanije, a naknade brojnije i skuplje. Izuzetak su slučajevi u kojima se angažuju stručnjaci sa strane
– kaže se u preliminarnoj analizi.

Kreatorima poreske politike savetuje se da prihodi različitih agencija uđu u budžet i da se takve institucije finansiraju iz budžeta. Takođe, dodaju da su neke naknade legitimne i da ih treba ostaviti na snazi, kao što je na primer naknada za zagađenje životne sredine.

Aleksander Grunauer, direktor projekta u Nemačkoj organizaciji za međunarodnu saradnju GIZ, ocenjuje da najveći teret za preduzetnike predstavljaju porezi na dohodak i taksa na isticanje firme. Porez na imovinu je zanemariv.

Daleko najveće opterećenje je na ime poreza i doprinosa na zarade i iznosi u proseku 64 odsto neto zarade. Ono je i glavni generator sive ekonomije. Preduzetnici zapošljavaju u proseku 2,2 radnika. Godišnji rashod na poreze i doprinose iznosi oko 250.000 dinara po radniku. Mala preduzeća zapošljavaju u proseku 5,7 radnika. Godišnji rashod na poreze i doprinose iznosi preko 750.000 dinara – kaže naš sagovornik.

Taksa za isticanje firme (firmarina) iznosi u proseku oko 30.000 dinara godišnje po poreskom obvezniku, dodaje. I ona je generator sive ekonomije i zato je treba ukinuti. Na spisku naknada „za odstrel” je i ona na građevinsko zemljište.         



27.08.2012

Ko privatizauje firme na Kosovu?

27.08.2012

Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju

27.08.2012

Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD

27.08.2012

Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena

27.08.2012

Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorima



Pogledajte arhivu vesti
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana