Država ne da Komercijalnu strancima

Objavljeno: 02.04.2012


Vesti izvor: Kamatica, Blic

Komercijalna banka će na vanrednoj sednici skupštine u sredu doneti odluku o dokapitalizaciji putem emisije akcija za unapred poznatog kupca.

Takva odluka doneta je da bi država, kao najveći pojedinačni akcionar, mogla da otkupi akcije za 11 milijardi dinara (100 miliona evra) i time ove godine zadrži vlasništvo u najvećoj domaćoj banci. 

- Odluka o emisiji akcija 4. aprila praktično znači da će Komercijalna banka ostati u domaćem vlasništvu, iako je postojala opasnost da zbog manjka para u budžetu država prepusti banku strancima. Tako bi drugi po veličini akcionar, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja trenutno ima 25 odsto udela, postala većinski vlasnik - kaže sagovornik Blica iz vrha Vlade.

Evropska banka za obnovu i razvoj postala je manjinski akcionar Komercijalne banke 2006, kada je sa državom potpisala ugovor o dokapitalizaciji 25 odsto kapitala ove srpske banke. Nova dokapitalizacija ugovorena je krajem 2009, kada su EBRD, IFC, nemački DEG i međunarodni Svedfond uložili 120 miliona evra, a država zadržala pravo da do kraja 2012. prati ovo ulaganje i ostane većinski vlasnik. Ako država ne bi dokapitalizovala Komercijalnu banku, 1. januara 2013, po ugovoru, udeo Republike Srbije smanjio bi se na račun povećanja udela ovih finansijskih institucija.

Oko vlasništva u drugoj po veličini banci na tržištu su se lomila koplja i tokom razgovora sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda u februaru. 

Vlada je budžetom za ovu godinu predvidela 11 milijardi dinara za dokapitalizaciju Komercijalne banke, ali je vašingtonska institucija zbog budžetskog deficita i mogućnosti da probijemo planirani nivo javnog duga, savetovala partnere u Nemanjinoj 11 da smanje investicije, a jedna od njih je bila i kapitalna injekcija za Komercijalnu banku.

MMF, međutim, nije naglasio da to mora biti odustajanje od najveće domaće banke. Takvim potezom država bi sebi pucala u nogu i prepustila bez dinara strancima upravljanje nad bankom koja je prošle godine imala profit od četiri milijarde dinara.

- Ovako, država zadržava udeo od 42,6 odsto i jednog dana može da dobije daleko bolju cenu kada odluči da proda Komercijalnu banku jer će kupac morati da plati mnogo više za preuzimanje vlasništva i upravljačkih funkcija -  kaže sagovornik. 

Dobro upućeni uvereni su da će odluka o prodaji Komercijalne banke sačekati novu vladu. Država se prema ugovoru koji je potpisala sa EBRD-om 2009. obavezala da u roku od tri do šest godina, odnosno najkasnije do 2015. odluči hoće li i kad prodati drugu po veličini banku na tržištu.

Prema istom ugovoru, prošle godine u decembru krenulo se u izbor privatizacionog savetnika objavljivanjem oglasa u “Fajnenšel tajmsu”. Savetnik će predložiti model i trenutak prodaje banke, ali akcionari nemaju obavezu da prihvate te savete.

U Agenciji za osiguranje depozita koja zajedno sa Ministarstvom finansija i ostalim, manjinskim akcionarima učestvuje u tom postupku, kažu da se dosad za savetovanje oko prodaje prijavilo “15 renomiranih finansijskih institucija i konsultantskih kuća”. 



27.08.2012

Ko privatizauje firme na Kosovu?

27.08.2012

Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju

27.08.2012

Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD

27.08.2012

Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena

27.08.2012

Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorima



Pogledajte arhivu vesti
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana