Tekst objavljen: 15.07.2017 17:28        


Stanovi sa centralnim grejanjem slabije se prodaju. Kupci poslednjih godina ređe se odlučuju da pazare nekretnine koje su povezane na toplanu. Razlog za loše interesovanje su previsoki računi, zagrevanje na struju i gas daleko jeftinije.

Stanovi sa centralnim grejanjem slabije se prodaju

Tržište nekretnine oživelo je posle nekoliko godina stagnacije. Međutim, ono što je interesantno, kupci sa zadrškom se interesuju za stanove koji imaju centralno grejanje. Iako bi bilo logično da im te nekretnine budu najprimamljivije, zbog kvaliteta zagrevanja prostorija, buduće gazde imaju drugu računicu. Prvi i jedini razlog su previsoki računi na uplatnicama infostana, jer se ispostavilo da je grejanje na struju i gas daleko jeftinije. Gotovo duplo.

Prema rečima Miloša Simića, iz agencije "Euroinvest", u vreme kada detaljno kalkulisanje mesečnih troškova života čini sastavni deo naše svakodnevice, nije čudno što je upravo izbor vrste grejanja jedan od ključnih faktora prilikom donošenja odluke o tome koji stan odabrati.

Centralno grejanje sa priključkom na gradski

TOPLANE HLADE NOVČANIKE

Beogradske toplane od 2014. beleže enormne viškove. Samo prošle godine ovo preduzeće poslovalo je sa plusom od 2,6 milijardi dinara. Profit, od gotovo 200 miliona evra, duguju činjenici da su cene na uplatnicama Infostana na nivou od 2013. godine, kada su cene grejnih energenata bile duplo skuplje.
toplovod u Beogradu, kao i u većim gradovima, zahteva plaćanje fiksnog iznosa po kvadratu grejne površine svakog meseca, bez obzira na to da li je grejna sezona ili nije - objašnjava Simić.

- To može biti opterećujući iznos za budžet prosečne porodice. Recimo za stan od 60 kvadrata, račun infostana iznosi oko osam - devet hiljada dinara. Najveća stavka na uplatnici je upravo naknada za grejanje, koja se kreće oko 7.000 dinara. Iznos može biti dodatno uvećan ako je na raspolaganju i protočna topla voda 24 časa. Jasno je da ovaj iznos raste sa kvadraturom, tako da se kod velikih stanova sa centralnim grejanjem na toplanu, infostan plaća oko 17.000-18.000 dinara za troiposoban stan od 95 kvadrata.

Grejanje na gas aktuelizovano je u Beogradu pre oko 15 godina, tako da je sada gasovod pokrio snabdevanjem najveći deo prestonice. Računi za gas su u zimskoj sezoni, za tri - četiri meseca prilično visoki i zavise od kvaliteta termoizolacije, stolarije i kvaliteta samog gasa. Ali, ova vrsta grejanja daje izvesnu autonomiju vlasniku stana da može sam da upravlja potrošnjom ako ima svoj priključak i gasni kotao za grejanje.

Prosečno, na godišnjem nivou, ovi stanovi uštede do 40 odsto novca, u odnosu kada je reč o stanovima na centralno grejanje. Ta cifra može biti i veća u novim zgradama sa kvalitetno urađenom termoizolacijom, koje imaju odličnu spoljnu stolariju. Objekti koji imaju energetski pasoš, bez koga ne mogu dobiti upotrebnu dozvolu, uglavnom imaju zajedničku, centralnu kotlarnicu sa naizmeničnim programiranim kotlovima, koji greju celu zgradu. Uz raspodelu potrošene energije, odnosno utroška gasa po kvadraturi stanova, računi su optimalniji za krajnje korisnike. A dodatno su realniji ako su ugrađeni kalorimetri, merni uređaji koji računaju realnu potrošnju energije.

Agent Aleksandar Ilić kaže da su na tržištu nekretnina stanovi koji imaju električna grejna tela veoma popularni. Pogotovu kada je reč o stanovima manje kvadrature, jer se oni lakše zagreju.

Kod stanova veće kvadrature troškovi eksponencijalno rastu, a posebno je opasno prekoračenje u potrošnji koje uvodi potrošača u skuplju tarifu, što može biti nenadano veliki trošak. Postoje sistemi za etažno grejanje sa posebnim kotlovima koji služe za grejanje na struju, koji mogu biti klasični i jeftini. Ovakav izbor je čest čak i kod gradnje novih zgrada, ali se ugrađuju kvalitetni uređaji u takve objekte.

Strujom se može grejati i preko TA peći, ali ova vrsta grejanja kada su stanovi u pitanju polako postaje prošlost. Termoakumulacionim pećima je naklonjenija starija populacija, u zgradama koje su zidane pre pedeset i više godina.

U Srbiji je daleko niža cena, nego u većini zemalja Evropske unije. Ostaje otvoreno pitanje koliko će država u dužem periodu održavati tu socijalnu cenu struje.

KALORIMETRI ŠTEDE

Kod kvalitetnih, novoizgrađenih objekata, troškovi grejanja mogu biti manji, ako su ugrađeni kalorimetri, koji računaju realnu potrošnju energije u svakom stanu. Prema rečima Miloša Simića, računi su znatno manji u grejnoj sezoni, a van nje se plaća izvestan iznos participacije koji najčešće iznosi okvirno oko 30-35 odsto mesečnog iznosa, za vreme sezone grejanja.

Ovaj sistem se može uvesti i u starim zgradama, uz ugradnju opreme koja jeste velika investicija, ali se na duže staze isplati. Uslov je da za to postoji dovoljan broj zainteresovanih stanara - objašnjava Simić.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

2 komentara

  1. User image
    Ing Zoran Vukov 26.07.2017 11:39

    Zašto je centalno grejanje skuplje od grejanja na struju ili gas lako je utvrditi kada se zna da se naplata daljinskog grejanja nezakonito obavlja u celoj Srbiji jer se tako finansiraju i lokalne samouprave i partije. Da bi razumeli šta je nezakonito treba pre svega znati sledeće neosporne činjenice. Toplana sagorevanjem energenata u kotlovima zagreva vodu koju pumpama distribuira do zgrada gde se kalorimetrom meri količina kwh koja se isporučuje tokom grejnog perioda od ~15 Oktobra do ~ 15 Aprila. Ovi podaci Infostan ne unose u račun i na taj način korisnik nema saznanja koliko je kwh toplotne energije kupio sa 12 akontacionih uplata (u Beogradu) i koliko je kwh toplana isporučila tokom 6 meseci stanu korisnika, jer se OBRAČUN NE PRIKAZUJE i na taj način sav više uplaćen novac Infostan zadržava. Da bi shvatili koliko kwh godišnje kupuje korisnik mora se razumeti CENOVNIK Beogradskih Toplana koji su falsifikovani. Cena 1432,71 [din/m2 god] je dobijena množenjem fakturisane količine od 189,2615 [kwh/m2 stana god] x 7,57 [din/kwh]. Tako stan od 60 m2 plaćajući godišnje sa 12 akontacija kupi 189,2615 kwh/m2 sta. x 60 m2 = 11.355,6935 kwh. Koliko Toplana prosečno isporući kwh/m2 stana godišnje ? Merenjem u zadnjih 12 sezona dobijena je prosečna god. količina od 97,7304 kwh/m2 stana (za plaćanje), a po ukupno zagrevanoj površini objekta 91,2405 kwh/m2god (jer se greje i hodnik...). Tako stan od 60 m2 prosečno doobije 97,7304 kwh /m2 god x 60 m2=5.863,824 kwh /god što je manje od plaćenih za 5.491,8695 kwh čija je vrednost 41.573,45 din po ceni kwh od 7,57 din/kwh. Detaljnije možete videti ako ukucate: DETALJNO OBJAŠNJENJE - KAKO NAS KRADU NA GREJANJU. i komentare na članke u novinama ako ukucate; grejanje Zoran Vukov. Poređenje troškova grejanja za poslednju grejnu sezonu možete naći ako ukucate: Beogradske elektrane grejaće narednih dana gde je u 5 komentara dato poređenje ( na osnovu plaćenih računa) razlika u troškovima grejanja.

  2. User image
    Ing Zoran Vukov 26.07.2017 14:29

    Srbija je još zemlja u kojoj se taji istina, sramota je na onome ko je prevaren a ne onome ko se na prevaru odlučio.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
stanovi cena stanova centralno grejanje toplana prodaja stanova

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana