Tekst objavljen: 08.04.2019 12:55        


Danas se nastavljaju razgovori banaka, države i klijenata o načinu otplate stambenih kredita u švajcarskim francima. Procenjuje se da je oko 17 hiljada takvih kredita. Najavljeno je da bi konačno rešenje trebalo da se nađe do kraja meseca.

Slučaj "švajcarci": Banke predlažu otpis 30 odsto glavnice, država da plati 10 odsto

Jedna od opcija je donošenje Leks specijalisa, kojim bi trebalo da najveći teret rešenja podnesu banke, ali bi deo troškova platila i država iz budžeta. Nezvanično, za pomoć dužnicima potrebno je oko 100 miliona evra. Trećinu novca bi obezbedlia država, a dve trećine banke.

Kako nezvanično saznaje “Blic Biznis”, jedna od opcija koja se pominje u redovima bankara koji su odobravali ovakve kredite, jeste otpis dela sadašnje glavnice kredita u visini od 30 odsto, od čega bi država platila deset procenata. Kako pominju bankari, ovaj predlog predviđa i da bi ono što su građani po osnovu kredita u švajcarskim francima platili do sada praktično ostalo bankama.

Takođe, predlog bi važio samo za kredite trenutnog stanja do šest miliona dinara, navode bankari koji pored ovog predloga kalkulišu i sa još nekoliko drugih modela rešenja. Najizglednija opcija za one koji su uzeli kredite u švajcarskim francima jeste da se krediti indeksirani u francima prevedu u kredite koji će biti indeksirani u evrima, i to po kursu na dan kada će se ta konverzija obaviti, rekao je za Jutarnji dnevnik RTS-a profesor Beogradske bankarske škole Hasan Hanić.

"Osnovu za pronalaženje mogućih opcija trebalo bi da čini razilika koja se utvrđuje tako što se obračuna kolika je kamata za one koji su uzeli kredit indeksiran u švajcarskim francima, a kolika bi bila u evrima da su uzeli kredit koji je indeksiran u evrima. To je osnova od koje treba poći", istakao je Hanić.

Smatra da u određenoj proporciji višak treba se rasporedi na državu i banke koje su odobravale kredite i ističe da su obe odgovorne za situaciju do koje je došlo.

"Banke zato što nisu dovoljno obaveštele svojevremeno svoje klijente, a bile su dužne. Banke su daleko bolje obaveštene o mogućim rizicima i mogle su da se zaštite. Osim toga, bile su obezbeđene hipotekom. Moglo se pretpostaviti da su klijenti bili u zavbludi i po tom osnovu bi trebalo obezbediti da banke, kao društveno odgovarne ustanove, preuzmu deo tog tereta", navodi Hanić.

Što se tiče države, Hanić smatra da ona treba da preuzme teret, jer su 2007. godine iz sektora Ministarstva finansija stizale ohrabrujuće poruke da je kredit u francima povoljniji.

"Cena je promenljiva tokom vremena i moglo se očekivati na osnovu određenih teorijskih postavki finansija i bankarstva da će na duži rok doći do ovoga", ističe Hanić.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Banke su više zaračunavale jednostrano povećanje komponenti kamatne stope, što je Narodna banka Srbije jednostranom merom sprečila i na taj način olakšala položaj korisnika tih kredita, smatra Hanić."Zatim, banka je predložila 4 modela zbog čega je određeni broj (korisnika) oko četiri-pet hiljada preveo svoje kredite, a određeni broj i pre vremena otplatio kredite", podseća Hanić.

Strah od gubitka imovine

Mnogi korisnici kredita su u strahu da ne izgube imovinu. Vrhovni kasacioni sud je prošle nedelje zaustavio aktiviranje hipoteka korisnicima kredita."Prva mera je morala biti zaustavljanje kredita, a sa druge strane treba sačekati rešenje koje će omogućiti da se znatno lakše u tom periodu otplaćuje kredit. Trebala bi da ta olakšica bude za 30 odsto, a to je veoma značajno", ističe Hanić.

Smatra da bi se udar na banke smanjio tako što bi se otplata razložila na čitav period i banke u celini neće proći slabije nego u slučaju 100 hiljada kredita.

"Država može da pomogne tako što će da daje poreske olakšice bankama. Postoje i drugačiji načini, direktni dogovori između Narodne banke i poslovnih banaka na relaciji zaduživanja", procenjuje Hanić. Hanić je rekao da je problem kredita u švajcarskim francima trebalo rešavati ranije.

"Problem je eskalirao kada se u jednom danu švajcarski franak povećao za 15 odsto, a zemlje su u regionu odmah reagovale. Sa druge strane, udeo tog kredita toliko je počeo da raste da je, iz ugla finansijske sigurnosti, moralo odmah da se reaguje", istakao je Hanić.

4 komentara

  1. User image
    Ljilja 08.04.2019 14:42

    Zašto svi građani Srbije da plaćaju kredite jednoj grupi građana? Novac države je novac svih nas.
    Kada su podizali kredite valjda su se barem malo informisali i razmišljali šta rade.
    Valjda su znali da je švajcarac jaka valuta i da njena vredmost može samo da raste.

    Građani Srbije plaćaju sebi privatno lečenje jer ne mogu da stignu kod lekara, za njih nema novih lekova jer to košta. Ali zato država ima para za razne druge stvari koje nisu neophodne i koje su hir jedne grupe ljudi.

    Zbog svega toga sam veoma nezadovoljna .

  2. User image
    Dragana 08.04.2019 15:36

    Akcija - PRVI STAN ZA MLADE BRAČNE PAROVE U SRBIJI... Na TV-u BRUJE ponude lepšeg života za nas! Tako se tada, daleke 2007.godine zvala ponuda države Srbije i banaka, koja je trebala da razreši dileme mladih ljudi i ostavi ih u zemlji tako što će pod olakšavajućim okolnostima kupiti sebi i svojoj porodici krov nad glavom (čitaj: ući u značajno dužničko ropstvo)! Retki su bili oni ,,mladi bračni parovi,, koji su imali siguran posao na neodređeno vreme, što je bio najvažniji uslov za uzimanje stambenog kredita od banke. Rata tada nije smela prelaziti 1/3 ličnog dohotka... To je razlog zbog kod su mnogi tada uzeli CHF kredite! Bankarski službenici su NUDILI kredite u CHF valuti jer su JEDINO tako mogli odobriti dovoljno novca za kupovinu stana! Ja lično nisam ni mogla kupiti stan pod uslovima EUR kredita, jer za taj iynos mese;ne rate nisam ni bila kreditno sposobna... To je bila BANKARSKA MIŠOLOVKA! Sa ove današnje tačke gledišta, sigurna sam da su tada,,bile naduvane,, kamate na EUR kredite da bi povoljnosti CHF kredita pobedile! Masa mladih ekonomista je uzela isti kredit tih godina... Molim Vas, morate shvatiti koliko se teško živi sa ovim kreditom ako se uopšte živi... Odgovornost za to je sigurno na BANKAMA (delimično i na državi)! Nepravda za te ljude je ogromna, a predlog od samo 30% umanjenja sadašnje glavnice je sramotan i nepošten, jer je samo finansijska šteta najmanje duplo veća!!! A posmatrano sa druge strane (ili prve) godine takvog života se tim ,,mladim i perspektivnim,, porodicama (koje su zbog toga ostale u Srbiji) - ne mogu vratiti nikada!!! Zato, budite barem pošteni sada...

  3. User image
    XXL 09.04.2019 22:09

    Neprihvatljivo je da mi otplaćujemo tuđu imovinu. Sećam se da su bar dva guvernera upozoravala na zaduživanje u francima. Jednostavno zabraniti bankama prekomerno bogaćenje. Ili ti zelenašenje. Ima nas u besparici pa bi bubrege prodavali. Ali je zabranjeno. Tako i s bankama. Od sutra nema zelenašenja.
    P.S. ove gluposti sa ovim slovima i ciframa, jesu li neophodne?

  4. User image
    Bata 10.04.2019 21:07

    Zaduzen sam kreditom indeksiranim u chf... U banci su me ubedjivali da je to mnoooogo bolja opcija ...Čak je tada direktor filijale imao isti takav kredit!!!
    Problem je sto sam ja izigran od strane banke kao i vrha vlasti jer su to sve uradili u sprezi, i te kako planski , s iskljucivim ciljem da se obogate!
    Zasto je nbs dozvolila te kredite kad su svi u toj branši znali sta je po sredi?
    Banka meni da dinare, indeksira mi kredit u chf a deponuje eure u nbs? Sve organizovano. Sta sam ja tu kriv?
    Da li mora običan čovek da bude ekonomski ekspert da bi uzeo kredit u banci?
    Ne bezim ja od vracanja novca koji sam uzeo ali ovo je ocigledna prevara! I svi u vlasti cute jer je bankarski lobi taj koji nam kroji politiku...
    I ljudi koji su uzeli kredit indeksiran u eurima su u slicnoj poziciji!
    Zasto nbs dozvoljava zaduživanja indeksirana u stranim valutama?

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
hasan hanić vrhovi kasacioni sud dužnici u švajcarcima krediti u švajcarcima švajcarac švajcarski franak

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana