Tekst objavljen: 08.07.2018 13:01        


Bitkoin i ostale kriptovalute za vlade širom sveta uglavnom su „ni riba ni meso“, niti su novac niti su roba, ali bi bilo šteta neoporezovati one koji su na kriptovalutama zaradili veće ili manje pare. Zato se države ponašaju pragmatično – plati porez, a posle ćemo videti šta je to.

Ne znamo tačno šta je, ali plati porez

Srednjovekovni teolozi su vodili beskrajne debate o tome koliko anđela može može stati na vrh igle. Na isti način danas, ekonomisti raspravljaju o tome da li kripto novac, roba, nešto drugo ili jednostavno ništa.

Iako je bitkoin samo novost sa tehnološkim entuzijastima u virtuelnom svetu, niko nije posvetio previše pažnje, a posebno moći. Techno utopisti su u Bitcoin vidi novi sistem koji će izbrisati postojeće banke i valutu, vodeći stvaranje neke vrste utopije, ali bankari nisu bili impresionirani, niti su zabrinuti za svoju budućnost. Kako je popularnost kriptovaluta raste, postavši usput i omiljeni način plaćanja za online dilere lakih i malo težih „supstanci za rekreaciju“, bankari i finansijski regulatori, podržani od strane medija, kriptovalute i njihove korisnike generalno su proglasili kriminalcima, a kriptovalute đavoljom rabotom. Uostalom, šta će poštenom čoveku kriptovaluta kad postoje evri, dolari, banaka, poreski obveznici i policija?

Uprkos ovom etiketiranje, vrednosti i popularnosti kriptovaluta brzo nastavila da raste, međutim, pa je i ignorisanje prestalo. Početkom septembra prošle godine, direktor jedne od najvećih svetskih banaka, američke Chase bank, Jamie Dimon, arogantno je bitkoin proglasio „prevarom“, a sve one koji su uložili u bitkoin nazvao je „glupim“, upozorivši da će pre ili kasnije "neko biti ubijen, a onda će vlade intervenisati". Tri meseca posle Dimonovog upozorenja vrednost bitkoina porasla je za nekih pet puta, dostigavši rekordnu cenu od 20.000 američkih dolara, tako da se ozbiljno pokrenuo pitanje ko je ovo glupo? Dilema je rešena početkom januara, kada se Dimon javno izvinio, priznavši da u tehnologiji blokčaina vidi potencijal.

Bitcoin između valute i roba

U međuvremenu, regulatori širom sveta u kriptovalutama i dalje vide pretnju, svaka iz svojih razloga, a pravni status kriptovaluta i njihove upotrebe ostaje mutan. U Evropskoj uniji, Evropska centralna banka definisala je bitkoin kao konvertibilnu decentralizovanu valutu, ali je bankarski supervizor na nivou EU, EBA, savetovala bankama da se ne upuštaju u transakcije sa bitkoinom, dok ne bude usvojen odgovarajući regulatorni okvir.  

U EU, situacija se razlikuje od zemlje do zemlje. Tako, na primer, u Nemačkoj bitcoin klasifikuju kao "privatni novac" i može se koristiti kao sredstvo plaćanja, ali se na sve ove transakcije plaća PDV. S druge strane, Slovenija je proglasila da bitkoin nije ni valuta niti imovina, pa nema ni poreza na kapitalnu dobit na zaradu ostvarenu kupoprodajom bitkoina. Za norvešku vladu bitkoin je imovina a ne novac, dok sa druge strane granice, u Švedskoj, smatraju da je bitkoin novac i tako se i tretira.   

U SAD, Ministarstvo finansija je takođe definisalo bitkoin kao konvertibilnu decentralizovanu valutu, dok je Komisija za trgovinu robama proglasila bitkoin robom, a porezna uprava imovinom. U slučaju Kine, nominalno bitkoin je legalan, ali nakon masovnog ulaganja u trgovinu bitkoinom vlasti su praktično zabranile poslovanje postojećih online berzi na kojima se obavljala kupoprodaja bitkoina, a početkom ove godine otpočela je kampanja na čijem udaru su se našli „kripto rudari“, odnosno „kovači“ novih bitkoina. Enorman rast cene bitkoina u prošloj godini dobrim je delom bio posledica ekstremne potražnje u Kini. Kako su kineske vlasti počele ozbiljno sprovoditi kontrolu iznošenja novca iz zemlje, gde je maksimalan dozvoljeni iznos 50 hiljada dolara godišnje, imućniji Kinezi otkrili su da je bitkoin savršeno sredstvo da se ovo ograničenje prevaziđe.

U susjednoj Indiji, bitkoin je također legalan (barem načelno), ali je početkom ove godine Centralna banka Indije zabranila kupovinu i prodaju kriptovaluta.

Japan ima jednu od najliberalnijih politika kada se radi o kriptovalutama, koje su definisane kao „sredstvo plaćanja koje nije zvanična valuta“, dok je japanska vlada potvrdila da niti jedan zakon izričito ne zabranjuje pravnim i fizičkim licima da prihvataju bitkoin kao sredstvo plaćanja za robu i usluge.

U Rusiji je situacija mnogo zbunjujuća. Iako je mišljenje poreske administracije iz 2014. godine "bitkoin nije nezakonit", lokalni sudovi su imali drugačiju interpretaciju zakona, pa su online berze za trgovinu kripto valutama zatvorili uz obrazloženje da je bitkoin surogat novca koji je kao takav zabranjen u Rusiji.

Među malobrojnim državama koje su izričito zabranile korištenje kriptovaluta je i Makedonija, gde za eventualno korištenje bilo koje druge valute za plaćanje osim denara, preti i zatvorska kazna.

Vlast štiti građane od rizika

Iako je masovna navala malih (a i onih malo većih) investitora tokom prošle godine na bitkoin delimično promenila imidž prosečnog vlasnika kriptovalute od okorelih kriminalaca pa do mladih i naivnih dvadesetogodišnjaka, suštinski se malo toga promijenilo u sumljičavosti vlada prema ovoj novotariji. Generalno, u većini država u svetu kriptovalute nisu ilegalne, bilo zato što novi propisi izričito daju legalnost i kakav-takav pravni status, ili stoga što postojeći zakoni jednostavno ne poznaju pojam kriptovaluta. S druge strane, kriptovalute se sve više nalaze na udaru i diskretno potiskuju u stranu zajedničkim naporima bankara i vlasti.

Legitimna zabrinutost vlada da relativno anonimne i decentralizovane kriptovalute idu na ruku svim vrstama kriminalaca i peračima novca, nije potpuno bez osnova, ali je panika preterana. Narko dileri su već decenijama uspešno poslovali sa svojim klijentima i pre nego što su kriptovalute izmišljene, a najveće svetske banke podjednako su uspešno prale stotine milijardi stečenih na kriminalu, korupciji i pljački prirodnih resursa i sasvim fino su se snalazili i bez bitkoina.

Većina onih koji su uložili novac u kriptovalute poslednjih godinu dana nije to uradila iz idealističkih pobuda, ili zato što su okoreli kriminalci, već iz sasvim pragmatične želje da zarade, računajući na višestruki rast cene u kratkom periodu. Činjenica da su se u igru uključili i veliki investitori, ulažući desetine miliona dolara svežeg novca, doprinela je i popravljanju imidža kriptovaluta generalno i istovremeno otežala pokušaje da se svi vlasnici kriptovalute poistovete s kriminalcima.

Jeste legalno, ali nije dozvoljeno

Umesto formalne zabrane kriptovaluta i njihove demonizacije na sceni je sofisticiranija taktika. U suštini, priča se svodi na „bitkoin je legalan“, ali je nelegalno kupovati ga i prodavati. Generalna upozorenja centralnih bankara i regulatora da bi građani trebali izbegavati kriptovalute, jer su to vrlo rizična ulaganja, u potpunosti su tačna. I kao takva ne bi smela biti ograničena samo na trgovanje kriptovalutama, već bi trebala biti uklesana u kamene ploče koje bi se o državnom trošku, postavile iznad ulaznih vrata svake brokerske kuće, privatnog penzionog fonda ili banke.

Koristeći se ovim upozorenjem kao izgovorom, banke su počele onemogućavati klijentima korištenje debitnih i kreditnih kartica za kupovinu bitkoina, što radikalno smanjuje broj potencijalnih kupaca kriptovaluta, pošto im jedina alternativa ostaje pronaći nekog ko je voljan da proda i obaviti transakciju licem u lice. Nije nemoguće, ali je komplikovano.

Istovremeno na udaru su se našle i brojne online berze na kojima se obavljala kupoprodaja kripto valuta, kojima za vratom sede nacionalni regulatori zahtevajući od njih da ispune iste uslove kao i klasične berze na kojima se trguje akcijama, od minimalnog kapitala, dozvola, odobrenja, kontrole klijenata, obično preteći im tužbama za pranje novca i utaju poreza, zbog njihovog prethodnog poslovanja.

Svoju šansu u takvoj situaciji vide banke koje već imaju infrastrukturu u državama koje su zakonski regulisale kriptovalute, poput Njemačke, gde je VPE banka svojoj ponudi dodala i kupovinu kriptovaluta, čime iz igre ispadaju postojeće online berze. Tako da ono što se sada dešava sa kriptovalutama jeste situacija koju su cinici predviđali još pre tri-četiri godine, da će postojeći sistem doći glave kriptovalutama na jednostavan način, kontrolišući ulaz i izlaz između virtualnog i stvarnog sveta.

U praksi to znači da pre ili kasnije vaša digitalna valuta će morati da prođe kroz banku, bilo da bi se vaš novac pretvorio u kriptovalutu na nekoj od online berzi, ili da bi se kriptovaluta pretvorila u tradicionalni novac nakon prodaje. A tu vas zajednički čekaju bankari, poreznici i policajci kojima ćete objasniti, kada, kako i zašto ste kupovali kriptovalute i koliko će to sve ukupno da vas košta.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
kupoprodaja država kriptovalute porez bitkoin

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana