Tekst objavljen: 22.01.2018 10:40        


Da bi se smanjio broj ilegalnih radnika jedan od načina je i smanjenje poreza i doprinosa što je i zahtev poslodavaca, a Ministarstvo finansija to prolongira za narednu godinu.

Na crno radi 300.000 ljudi

Borba protiv sive ekonomije traje godinama i nije bez rezultata što se jasno vidi po sve većim prihodima u budžetu. Međutim, na samom tržištu rada ti rezultati su izostali i godinama se govori da čak 300.000 ljudi radi na crno. O ovolikom broju formalno nezaposlenih govorio je i ministar finansija Dušan Vujović na konferenciji „Juromani” u Beču. Resorni ministar je rekao sledeće:

„U Srbiji postoji veliki broj ljudi koji platu primaju bez plaćenih poreza i doprinosa. Ima najmanje 300.000 ljudi koji primaju ilegalno platu, bez plaćenih doprinosa. Ako bismo postigli društveni konsenzus da svi plaćaju porez, onda bismo mogli da spustimo poreze i doprinose na plate, a da se ne smanje prihodi u budžet.”


Politika.rs

O eventualnom smanjenju poreza Vujović je rekao da se već godinama razmišlja o tome. „I još uvek nam ostaje mogućnost da to uradimo tokom 2018, a sigurno da razmatramo za narednu godinu.

”Na pitanje zašto onda to već sada nije urađeno, ministar je odgovorio: „Pravo da vam kažem, u poslednjoj godini aranžmana sa MMF-om, kada smo pravili budžet za 2018, nismo hteli mnogo da menjamo poreze. Zato što bismo time skratili sebi prostor. Kada menjate poreske stope, onda se konzervativne projekcije prihoda smanjuju i to vam sužava prostor za druge stvari koje hoćete da sprovedete. Mi smo hteli da ove godine maksimalno povećamo prostor za investicije i za ovo zasluženo podizanje plata i penzija. Da smo išli na smanjenje poreza, onda bismo teže sve to uklopili.

”Smanjenje poreza i doprinosa kao metod privlačenja investicija, ali i povećanja zaposlenosti, jer su onda plate manji trošak poslodavcu kod nas su stalna tema. Podsećanja radi, krajem prošle godine povećan je neoporezivi deo zarade kao ustupak poslodavcima da povećaju minimalnu cenu rada. Ali, u zbiru nameti na rad nisu smanjeni, a stiče se utisak da je poslovna zajednica očekivala znatno veće poresko rasterećenje.

Stav članova Fiskalnog saveta u poslednjoj analizi fiskalnih kretanja u 2017. i preporukama za 2018. godinu bio je da porezi i doprinosi na zarade u 2018. godini mogu da budu smanjeni najmanje dva do najviše 3,5 odsto, što bi uz povećanje javnih investicija bila još jedna mera za podsticanje privrednog rasta. Procena je Fiskalnog saveta da očekivani budžetski suficit od oko 20 milijardi dinara omogućava da se 15 milijardi dogodine iskoristi za smanjivanje poreza i doprinosi na zarade sa sadašnjih 64, na 62 procenta.

Članovi saveta smatraju da bi porezi i doprinosi na plate mogli biti smanjeni povećanjem neoporezivog dela zarade i smanjenjem doprinosa za nezaposlenost i zdravstvo. Ocenjuju i da je moguće izdvojiti od tri do pet milijardi dinara za poresko oslobađanje novih preduzetnika tokom prvih 12-18 meseci rada. Vladini savetnici za upravljanje javnim finansijama ukazuju da je važeća stopa poreza na zarade od 10 odsto najniža u regionu i Evropi, tako da nema prostora za njeno dodatno smanjenje.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
rad na crno radnici siva ekonomija

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana