Tekst objavljen: 23.10.2013 12:45        


Ministarstvo finansija će republičkoj vladi predložiti da usvoji zaključak koji će omogućiti da se svi osigurani i neosigurani depoziti Privredne banke Beograd (PBB), kao i deo njene imovine, prenesu na Banku Poštansku štedionicu (BPŠ).

Gasi se i Privredna banka, klijenti idu u Poštansku

Ističući da je cilj ovog predloga očuvanje stabilnosti finansijskog sistema zemlje, ministarstvo je navelo da će se razlika između iznosa obaveza i imovine PBB-a, koji se prenose na BPŠ, biti pokrivena visoko utrživim državnim obveznicama.

Iz Privredne se u Poštansku prebacuju ukupni depoziti privrede i stanovništva od oko 21 milijardu dinara. Ovim "transferom" Poštanska štedionica dobiće dodatnih četiri do pet hiljada klijenata pravnih lica i još oko 10.000 građana.
- Ova mera je nužna, jer jedina obezbeđuje stabilnost finansijskog sistema, i opravdana, jer je najjeftinija za građane Srbije. Pri tome je u obzir uzeto i dalje uspešno poslovanje BPŠ - piše u saopštenju.

Sprovođenjem ove mere svi deponenti PBB-a će, kako se navodi, od ponedeljka, 28. oktobra, postati klijenti BPŠ i moći će slobodno da raspolažu svojim novcem.

Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije, kaže da je to logičan sled događaja u situaciji kad banke imaju mnogo nenaplativih kredita.

Poštanska štedionica je od Nove Agrobanke u oktobru prošle godine preuzela 392,3 miliona evra ukupnih obaveza banke, od čega je 238,5 miliona evra osiguranih depozita bilo pokriveno čistim kešom iz Agencije za osiguranje depozita. Ostatak neosiguranih depozita pokriven je državnim hartijama od vrednosti. Poštanska je preuzela 155.000 klijenata, 56 filijala, i oko 300 zaposlenih, dok ih je više od tog broja ostalo bez posla. Od Razvojne banke Vojvodine Poštanska je preuzela oko 70.000 klijenata, 17,5 milijardi dinara ukupnih depozita, dok je oko 6,3 milijardi dinara pokriveno novim obveznicama Pokrajine i Republike.
- Taj trend koncentracije koji je prisutan i na Zapadu doprinosi stabilnosti, pre svega zbog otežanog upravljanja rizikom. S druge strane, uvek je teret takvog poteza na državi. To smo videli na primeru Agrobanke. Država će biti prinuđena da optereti budžet i dokapitalizuje PBB - kaže Grubišić.

Ovo je treća po redu problematična banka koja, nalogom države, pada pod okrilje Poštanske štedionice, jedine preostale velike banke sa razgranatom mrežom filijala, u stoprocentnom državnom vlasništvu.

Prenos klijenata i depozita radi se po istom zakonu i na identičan način kao i dosadašnja dva slučaja državnih banaka Agrobanke i Razvojne banke Vojvodine sa velikim procentom problematičnih zajmova. Još je nepoznanica da li će Poštanska preuzeti deo od 359 zaposlenih u Privrednoj banci i deo filijala.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

1 komentar

  1. User image
    Zoka 24.10.2013 7:56

    A celokupno rukovodstvo otpremnine. Najviše Laković i Medić:

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
Srbija propale banke državne banke bankarsko tržište bankarski sektor banke banka poštanska štedionica Privredna banka Beograd PBB

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana