Tekst objavljen: 29.10.2017 11:30        


Da banke i dalje stalno uvode nove naknade i takse ili povećavaju postojeće, pokazuje podatak da im je naplata po tom osnovu u prvoj polovini 2017. godine čak devet odsto veća nego u istom periodu 2016.

Banke u Srbiji su ove usluge do skoro nudile besplatno

Prema najnovijem izveštaju NBS, za prvih šest meseci ove godine banke su po osnovu naknada i taksi građanima i privredi imale prihod od 151,5 miliona evra. U istom periodu prošle godine iznos je bio manji - 139 miliona evra. S druge strane, prihod od kamata je pao. Tako je u prvoj polovini ove godine iznosio 504,4 miliona evra, a 2016. godine oko 2,4 miliona evra manje, odnosno 506,8 miliona evra.

Po svemu sudeći, zbog pada kamatnih stopa, a samim tim i manje zarade, banke su našle druge izvore sigurnog prihoda. Tako su, između ostalog, pojedine banke ove godine podigle cenu održavanja tekućeg računa ili uvele

Profit 290 miliona evra za pola godine

Dobit bankarskog sektora pre poreza u prvoj polovini 2017. iznosila je 290 miliona evra, što je za čak 43 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Prema izveštaju NBS, glavni izvor profita banaka bili su mnogo manji rashodi, i to po osnovu otpisanih zajm
naplatu određenih platnih kartica. Održavanje tekućeg računa u proseku je iznosilo 150 dinara, dok se sada ova usluga naplaćuje oko 200 dinara. Takođe, građani ne znaju da im banka naplaćuje nerealizovane čekove ili reklamaciju za kartice ako se ispostavi da je neopravdana.

Zanimljiva su i objašnjenja bankara o razlozima uvođenja novih taksi ili naknada. Tako je, recimo, otvaranje internet kartice odjednom postalo trošak za banku jer je pre samo godinu dana ova usluga bila besplatna.

- Primetili smo da građani masovno uzimaju internet kartice pa ih ne koriste, a to košta banku. Zato smo odlučili da naplaćujemo ovu uslugu - odgovor je službenika jedne banke.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić naglašava da su brojne usluge banaka putem interneta u početku besplatne.

- Ali kada mnogo korisnika pređe na internet, banke gube prihode ako ne naplaćuju ovakve usluge. Postavlja se pitanje da li neke naknade treba da postoje i da li su u skladu sa troškovima - navodi Arsić. On dodaje da banke verovatno uvođenjem naknada ili njihovim poskupljenjem pokrivaju neke druge troškove i gubitke.

- Došlo je do pada kamatnih stopa, a rashodi banaka nisu toliko smanjeni. Tako da su i to neki od razloga za uvođenje novih naknada i taksi - kaže Arsić.

Ipak, on smatra da su banke u Srbiji, ako se pogledaju rezultati poslovanja u poslednjih 15 godina, ostvarivale dosta nizak profit u odnosu na druge zemlje.

- Ovde je obim poslovanja relativno mali u odnosu na troškove. Vrednost kredita je mala i prema građanima i prema privredi, a bilo je i dosta nenaplativih pozajmica - ističe Arsić.

S druge strane, urednik sajta “Kamatica” Dušan Uzelac naglašava da je bankama lako da zarade u Srbiji. Kako objašnjava, razlog za to je, pre svega, stanje na tržištu, ali i ponašanje samih korisnika bankarskih usluga.

- Banke ne mogu da se bave svojom osnovnom delatnošću, a to je da prodaju kredite. Zbog toga pribegavaju drugim načinima zarade, a jedan od njih su razne naknade i takse. S druge strane, građani pristaju na sve, ne bune se, ne menjaju banku kada im nešto ne odgovara - kaže Uzelac.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
naknade banke banke dušan uzelac tarifnik banke

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana