Tekst objavljen: 08.07.2014 9:00        


Gotovo trećina od oko 11 milijardi evra vrednih kredita koje su bankari odobrili privredi i građanima, ne otplećuje se. Kako ukazuju podaci Udruženja banaka Srbije, najveći dužnici iz privrede su građevinske prerađivačke firme i, što je neočekivano, trgovine.

Bankari pozajmili 11 mlrd. evra, trećina nenaplativa

Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, ukazuje da su visokorizični krediti najveći problem bankarskog sektora.

Jelena Jović Milentijević ukazuje na to da su oni u suštini posrednici između kreditora, odnosno banke i korisnika zajma. - Mi, zapravo, ovakvim transakcijama kupujemo očekivani priliv novca od zastarelih dugovanja i dostavljamo bankama, odnosno klijentima. Posao je nezahvalan, ali uvek postoji prostor za dogovor. Najteže je naplatiti onaj kredit gde volja korisnika da poštuje ugovorom preuzete obaveze ne postoji - objašnjava ona.
- Nije samo reč o lošim kreditima, već i o činjenici da je bankama zarobljen kapital i kroz visoke obavezne rezerve - kaže za Novosti Veroljub Dugalić. - Jer, na svaki dinar kredita ide i dinar obavezne rezerve, pa je onda ukupno bankama zarobljeno gotovo osam milijardi evra.

Loši krediti kod preduzeća iznose od 28,07 odsto, preduzetnika oko 30 odsto, a kod građana nepunih 10 odsto. Zabrinjavajuće je to što ti neplativi zajmovi rastu, a sam problem je veoma teško rešiti u kratkom roku.

Zbog izuzetno velikog problema u rešavanje pitanja nenaplativog kredita trebalo bi da se uključi i država. A, dok se to ne dogodi banke sve češće uvode praksu da nenaplative zajmove prodaju specijalizovanim firmama kako bi bar nešto izvukle od plasiranog kapitala.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Prema važećoj Odluci o upravljanju rizicima banke, potraživanja od građana nije moguće otkupiti samo ukoliko je ustupalac banka ili lizing kuća - navodi Jelena Jović Mileusnić.
- Ali, predmet prodaje mogu biti potraživanja koja prema građanima imaju osiguravajuće kuće ili na primer, telekomunikacione kompanije. Takva prodaja uređenja je zakonom o obligacionim odnosima. Promena poverioca ne treba da plaši građane Srbije. Jer, u slučaju otkupa potraživanja novi poverilac nikako ne može dovesti korisnika finansijskih usluga u nepovoljniji položaj nego što je imao, niti može biti izložen dodatnim troškovima - dodaje.
Od donošenja odluke Narodne banke kojima je ova "trgovina" dozvoljena, banke u Srbiji su na prodaju ponudile 20 odsto nenaplativih pozajmica. Za razliku od preduzeća, pišu Novosti, dugovi građana mogu da budu ponuđeni samo drugoj banci.

- Od decembra prošle godine do sada smo otkupili loših kredita u vrednosti od 18 miliona evra - kaže Jelena Jović Milentijević, direktor "EOS Matriks", kompanije koja je ušla u posao preuzimanja nenaplativih kredita. Cena svakog od ovih kreditnih portfolija zavisi od starosti potraživanja, vrsta obezbeđenja i statusa preduzeća u momentu kada se kupuje dug. Odnosno, da li ono radi dobro, ili je u blokadi, stečaju ili izbrisano iz registra.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
banke klijent banke klijenti banke nenaplativa potraživanja nenaplativi krediti nenaplativost kredita kašnjenje u otplati kašnjenje u otplati kredita otplata duga otplata kredita prezaduženost zaduženje zaduženost

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana