Tekst objavljen: 07.09.2012 11:36        


Kako poslednjeg septembarskog dana počinje primena Pravilnika o energetskoj efikasnosti zgrada, ni jedan objekat izgrađen posle tog datuma neće moći da dobije upotrebnu dozvolu ili da bude uknjižen ako ne bude imao energetski pasoš.

Pasoš poskupljuje gradnju, ali štedi na grejanju

Takozvanu zelenu legitimaciju moći će da dobiju i svi objekti koji se rekonstruišu, poštujući nova pravila izgradnje, od stambenih, preko poslovnih, obrazovnih, zdravstvenih, turističkih i ugostiteljskih do trgovačkih zgrada.

Proizvođači građevinskog materijala pozdravljaju primenu novog Pravilnika, jer se nadaju većoj prodaji svojih proizvoda, inženjeri se obučavaju za sticanje licence za izradu elaborata energetske efikasnosti zgrada, a građevinski radnici se nadaju novim poslovima na adaptacijama postojećih objekata.

Samo vlasnici stanova i budući kupci nekretnina strahuju da li će i koliko energetski pasoši poskupeti stambene kvadrate. Iako stari objekti nisu obuhvaćeni ovim propisom, i građani koji poprave izolaciju u svojim zgradama moći će da dobiju energetski pasoš.

Pogledajte koje nude banke listu kredita, a kojima možete finansirati radove za poboljšanje energetske efikasnosti vašeg stana.
Predsednik Inženjerske komore Srbije Dragosav Šumarac kaže da je do sada licence za izradu elaborata energetske efikasnosti dobilo oko 300 inženjera koji su bili na obuci i položili stručni ispit. Međutim, potrebno je obučiti i zaposliti oko 2.000 licenciranih inženjera, kako bi svi objekti u zemlji mogli da budu kategorisani. Istog dana kada stupa na snagu novi pravilnik o energetskim pasošima, biće izdavane i dozvole za firme koje su zadužene za izdavanje energetskih pasoša.

One će morati da imaju najmanje dva inženjera bilo koje struke s licencom za energetski pasoš. Šumarac ocenjuje da će uvođenje energetskih pasoša poskupeti izgradnju za oko pet odsto, ali povraćaj uloženih sredstava može da se očekuje već za pet do šest godina. Međutim, korist je višestruka.



Država je u tom smislu već ponudila subvencionisane kredite za poboljšanje energetske efikasnosti, pa su mnogi građani krenuli da zamene prozore i ulazna vrata.

Zgrada ili stan će imati legitimaciju o potrošnji energije na godišnjem nivou, a ona neće smeti da bude veća od 65 kilovat-sati po kvadratnom metru, što je na nivou evropskog proseka. U našoj zemlji ima oko tri miliona raznih obejkata čija je prosečna potrošnja od 150 do 200 kilovat-sati po kvadratnom metru na godišnjem nivou, dok u EU iznosi između 50 i 70 kilovat-sati. To znači da cenu stana više neće određivati prvenstveno lokacija, već i energetska efikasnost.

Za rekonstrukciju pet milijardi evra

Sekretar Udruženja za građevinarstvo u Privrednoj komori Srbije Goran Rodić izjavio je za naš list da je u Srbiji za rekonstrukciju spremno oko 1,3 miliona stanova, na kojima treba da se menja ne samo fasadna stolarija, nego i instalacije, podovi... za šta treba oko pet milijardi evra.

On kaže da bi po stanu trebalo da se uloži i do 5.000 evra, ali da zbog teške finansijske krize i osiromašenih porodičnih budžeta mesečna rata ne bi smela da bude veća od 50 evra. Da bi se ostvarile uštede u radovima, Rodić kaže da je najbolje da se svi stanari jedne zgrade dogovore i angažuju jednog izvođača.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

3 komentara

  1. User image
    Guest 07.09.2012 13:10

    Krediti za energetsku efikasnost su trenutno preskupi. Za renoviranje te vrste potrebno je bar 10.000 evra...Od nasih plata sigurno te pare ne mogu da se izdvoje, a da placam kamatu koja je veca od 3-4 posto, ne pada mi napamet!

  2. User image
    Guest 07.09.2012 13:11

    Drzava u kojoj nema reda, gde nas non stop prave ovcama samo namece neke stvari bez kojih se kao ne moze...Sto puta su pokazali da bolje prodju oni sto rade na divlje, sto ne plaćaju poreze niti postuju procedure...Ne pada mi na pamet nikakav energetski pasos..Sacekam par godina, i to ce 100% da bude na rate i uz popust od 80%...

  3. User image
    VV 10.10.2012 19:17

    A umesto 'leba da jedemo kolacice? Od cega da ulozimo? Jos malo pa cemo ziveti u pecinama. Pisite bolje o dobrim pecinama u blizini Beograda, nego o mastanjima ljudi koji nisu svesni kako prosecna porodica u Srbiji zivi.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
štednja energije krediti za energetsku efikasnost energetska efikasnost

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana