Tekst objavljen: 07.09.2012 11:38        


Novoformirani Nacionalni savet za privredni oporavak održao svoju prvu sednicu. Da li je to savet za zaštitu krupnog kapitala ili savet za oporavak kompletne srpske ekonomije?

Oporavak Srbije ili zaštita krupnog kapitala?

Nacionalni savet za privredni oporavak je još jedno telo koje je formirala nova srpska vlada u pokušaju da se izbori sa obiljem ekonomskih problema.

Savet ima 23 člana: pored premijera Ivice Dačića i ministra finansija Mlađana Dinkića, u savetu je čak devet članova famoznog kluba „Privrednik“, koji okuplja predstavnike krupnog kapitala (između ostalih, kompanije Delta holding, Dunav osiguranje, Simpo, Beohemija, Sintelon, Metalac...), čelnici privrednih komora Beograda i Srbije, kao i pet bankara.

Na prvi pogled vidljivo je da je u savetu daleko manje teoretičara ili profesora ekonomskih nauka, a više predstavnika privrede. „Od saveta očekujem da vrlo brzo sagleda ekonomsku situaciju i predloži ideje i mere za ekonomski oporavak Srbije“, objasnio je premijer Dačić.

Stručnjaci za ukras

Dosadašnja iskustva sličnih saveta nisu bila spektakularna, upozoravaju ekonomisti. Ti saveti su se sastajali svega nekoliko puta, i što je najgore političari nisu prihvatili skoro ništa od predloga stručnjaka. To i sada može biti osnovni problem, ističe za DW ekonomski novinar Milan Ćulibrk:

- Oni ukazuju na potrebu stabilizacije javnih finansija, a to znači i mere štednje države. Sa druge strane verovatno ukazuju i na potrebu povećanja poreza, ali postavlja se samo pitanje u kojoj meri će vlada biti spremna da posluša sve te preporuke i te savete s jedne strane, i koliko će svi ti članovi saveta biti u stanju da vode računa o opštem interesu, a ne o interesima sopstvenih kompanija, jer je tu veliki broj privrednika.

Spas za krupni kapital

Upravo zbog toga su se u prvim kritikama nakon formiranja saveta mogle čuti primedbe da je ovo savet koji favorizuje krupni kapital, a da zapostavlja mala i srednja preduzeća. To i jeste bojazan ovog puta, da se neće ponuditi rešenja koja će olakšati poslovanje malim i srednjih preduzećima koja su i najviše stradala u ekonomskim procesima poslednjih godina, upozorava Ćulibrk:

- Ona su najveće žrtve krize zato što su velike kompanije uspevale na neki način da teret sa sebe prebace na mala i srednja preduzeća, tako što je prosečan rok plaćanja za njihovu isporučenu robu produžavali sa 60 na 90, pa na 120, 150, pa i 180 dana, ili koliko god je to trebalo. A onda su mala i srednja preduzeća morala da uzimaju kredite od banaka po prilično visokim kamatama, i na taj način dospela u probleme. I sada su mnoga od tih preduzeća na rubu bankrota i likvidacije.

Skrivanje iza saveta?

S obzirom na dubinu krize srpske ekonomije, stekao se utisak da je formiranje ovakvog saveta pokušaj vlasti da nekako podeli odgovornost u slučaju nastavka ekonomskih problema. Ćulibrk kaže da je to bio i njegov utisak:

- Ako vlada ne uspe da popravi stanje u ekonomiji da kaže pa eto, mi smo probali. Angažovali smo sve ono što je bilo na raspolaganju, angažovali smo ljude koji nisu bili u vlasti, sve smo pokušali ali eto nije vredelo, tako da i oni na neki način smanje svoju odgovornost. Ali, pri tome se zaboravlja jedna prosta stvar, vlada je ta koja donosi konačne odluke. Prema tome, sakrivanje iza ovog saveta ne dolazi u obzir, i ta vrsta pokušaja ne bi trebalo da prođe.

Problem je što se recepti za poboljšanje znaju već godinama, zaključuje Ćulibrk, a jedan od njih je i reforma javnog sektora. U tom smislu nam nije potreban nikakav savet nego samo politička volja i hrabrost da se krene u reforme.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
oporavak Srbije privredni kolaps ekonomska kriza

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana